Foto: screenshot n1

Član Kriznog štaba Srđa Janković izjavio je u Novom danu da se u ovom trenutku ne razmišlja o najstrožijim epidemiološkim merama, odnosno ‘zaključavanju’. „To je daleko. To nije opcija koja je na stolu, nije mera o kojoj se razmišlja. Pokušavamo da stvari rešimo na takav način da do ‘zaključavanja’ ne dođe“, istakao je Janković. On poručuje i da „zaključavanje“ nije rešenje, zbog toga što bi onda „ljudski životi bili ugroženi na drugačiji način“, piše N1.

„U ovom trenutku naglasak je da se doslednije sprovode postojeće mere i preporuke, i to apsolutno neophodno. Ne sme biti više nikakvih propusta niti popuštanja u sprovođenju mera. Pooštravanje jeste u razmatranju, i postoji mnogo stepena i nijansi stepena tog pooštravanja. Ne pričamo ni o čemu ekstremnom, pričamo možda o skraćenju radnog vremena kafića i svih drugih objekata koji služe zabavi, jer je u večernjim satima veći rizik zaražavanja“, precizira Janković.

On ukazuje da i preko dana u restoranima i sličnim objektima mora da se drži distanca, da najviše dve osobe koje nisu članovi istog domaćinstva smeju da sede za istim stolom i u zatvorenom prostoru i na otvorenom, bez obzira što ovo na otvorenom ne pripada pod zakonski kažnjivo ponašanje.

„Maske nosite svuda gde može doći do međuljudskih kontakata. Kažnjavanje nije u žiži interesovanja. Mi pokušavamo da dopremo do ljudi racionalnim argumentima. Međutim, svesni smo da je to pomalo utopijski i da je neophodna sankcija da bi se sprovodio bilo koji zakon. Izmene Zakona o zaštiti od zaranih bolesti omogućavaju da se efikasnije sprovodi sankcionisanje i da se mandatnom kaznom utiče da ljudi nose masku svuda gde je to propisano“, kaže Janković.

On je naveo da medicinski deo Kriznog štaba predlaže da dođe do pooštravanja mera u skladu sa situacijom. Ali, to je još uvek u razmatranju.

„U ovom trenutku, ukoliko bismo sproveli određene mere, osetili bi smo određena olakšanja. Dok do toga ne dođe, sigurno je da će nam oštrije mere pomoći. Ali, čak i da se donesu odredbe da se mere značajno pooštre, i to se ne sprovede, nesprovedena pooštrena mera nam neće pomoći više od nesprovedena manje pooštrena mera. Ozbiljnost situacije trebaju da shvate svi. Ne samo građani, već i stručnjaci, kao i institucije koje su zadužene za sprovođenje mera“, ističe Janković.

Prema njegovim rečima, ukoliko nastavimo da i dalje ne poštujemo mere, može da se desi scenario kao i u drugim zemljama, da dođemo do većeg broja obolelih. Međutim, shodno situaciji, Janković kaže da treba naći dugoročnu ravnotežu, da se životni tokovi ne uguše, uključujući i ekonomiju, a da zdravstveni sistem funkcioniše.

„Da smo malo doslednije sproveli mere do sada, možda situacija ne bi bila ovoliko nepovoljna. Ovo je odsutan trenutak kada možemo da sprečimo da porast broja zaraženih postane ekstreman. Svako od nas mora da učini sve da problem može da se razume, kako bi mogao da se reši“, smatra Janković.

On je sadašnju situaciju, iako naglašava da je to malo preterano, uporedio sa ratnim stanjem, i navodi da se “ i u epidemiji i u ratu gube ljudski životi“.

„Da nismo imali rigorozne mere, sitacija bi izmakla kontroli. Ali, i sada nam to preti. Kada imate virus u populaciji, kada imate veliki broj zaraženih, veća je i mogućnost prenošenja. Što više suzbijemo epidemiju, to će nam biti lakše“, naglašava Janković.

Govoreći o razlici između prvog talasa i sada, on pojašnjava da su sada stručnjacu upoznati sa situacijom da će epidemija dugo trajati.

„Mi smo na proleće imali šansu da se nadamo da će nakon inicijalnog talasa koji možemo da rešimo na taj način (zaključavanjem), doći do više manjih talasa“, navodi on i ističe da do toga nije došlo, pa sada skoro sve zemlje imaju isti problem.

Janković se nada da će se što pre završiti ispitivanje vakcina, kao i da će se one, u slučaju odobrenja, postepeno davati građanima, u zavisnosti od izloženosti.

Reklame