Kivi iz centra Zaječara
Božidar Nikolić, iz Zaječara, već godinama u svojoj bašti u centru grada gaji kivi. Prošle godine rod je bio više od 50 kilograma, dok je ove znatno manji zbog mraza u proleću.
[caption id="attachment_26693" align="aligncenter" width="700"]
Foto: Glas Zaječara[/caption]
U samom centru Zaječara, u ulici Varšavska broj 2, Božidar Nikolić već godinama gaji kivi.
Prema njegovim rečima, sasvim slučajno je došao do prvog kivija, tako što mu je komšija poklonio.
[caption id="attachment_26691" align="aligncenter" width="700"]
Božidar Nikolić Foto: Glas Zaječara[/caption]
Pre 7-8 godina komšija je iz Nemačke doneo sadnice kivija. Razmišljao se da li da zasadi ili ne. Posle par dana dao je sadnice meni, i ja samo odmah našao mesto gde da ga zasadim"
Prema njegovim rečima prvi plodovi kivija stižu posle treće godine, kao što se i kod njega dogodilo.
Posle treće godine počeo je da rađa. Bilo je to nekoliko plodova kivija. Zatim je iz godine u godinu sve više i više plodovo bilo. Prošle godine sam nabrao više od 50 kilograma".
Nikolić kaže da je ove godine rod bio nešto slabiji za razliku od predhodnih godina, jer je u proleće kada je cvetao bilo hladno.
Prema njegovim rečima, gajiti kivi nije neka filozofija, i da klima u Zaječaru odgovara kiviju."Pre dve godine kupio sam još jednu biljku kivija. Iduće godine čekam prve plodove. Kivi nije teško gajiti. Ja o kiviju ništa nisam znao. Zasadio sam i eto šta sada imam. Jedino šta je potrebnoto je da se zaliva više vodom nego ostalo voće"- kazao je Nikolić.Božidar Nikolić kaže, razlika u ukusu između našeg kivija iz Zaječara i uvoznog je veoma mala."Jedina razlika je to što je naš domaći ukusniji i sočniji od uvoznog"- kazao je on.Pravo vreme za branje kivija je posle 20. novembra. Tada je kivi potpuno sazreo. Obere se, ostoji nekoliko dana i spreman je za jelo, zaključio je Božidar.
[caption id="attachment_26694" align="aligncenter" width="700"]
Foto: Glas zaječara[/caption]
Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je stablasta biljka iz porodice Actinidiaceae. Poreklom je iz Kine, gde je njen plod proglašen za nacionalno voće. U zavisnosti od mesta na kojem raste može da dostigne visinu i do 9 m. U narodu je popularna po svom plodu, koji se najviše koriste u ishrani, mada je sve ćešća upotreba ploda kivija i u kozmetičkoj svrhi.
Prirodna staništa Kivija su brežuljkasti prostori Kine,Japana i Sibira, gde raste ne visini između 600 i 2000 m nadmorske visine.
Listovi kivija su duguljasti ovalnog i kružnog oblika. Dominiraju veličine između 7.5 i 12.5 cm. Listovi starijih biljaka su tamnozelene boje, dok su kod mlaćih stabljika zeleniji sa crvenim tonovima.
Cvetovi kivija su žute i bele boje. Dvopolni su što znači da na jednoj jedinci mogu da se nađu i muški i ženski cvetovi, što doprinosi boljem i bržem razmnožavanju. Najčešće se radi o cvetu sa 5-8 latica. Drvo cveta tokom novembra Kivi je karakterističnog aromatičnog mirisa.