Reklame

Iako epidemija korona virusa nesporno ima veliki uticaj na cene hrane, koje su u Srbiji u ovom trenutku na najvišem nivou u poslednjih 10 godina, poskupljenja određenih prehrambenih proizvoda su nerealna, za šta odgovornost snose isključivo trgovinski lanci, odnosno njihova želja da na taj način nadoknade svoje gubitke, smatra domaća stručna javnost.

Gostujući u jutarnjem programu Radio-televizije Srbije agroekonomski analitičar Žarko Galetin je izjavio da je rekordan skok cena hrane u našoj zemlji posledica „promene psihologije tržišta“ do koje je došlo usled kovid krize.

Da je korona virus u značajnoj meri doveo do naglog skoka cena hrane slaže se i ekspert za poljoprivredu Milan Prostran.

– Rast cena hrane u pandemiji korona virusa je globalni trend. Nakon prvog udara epidemije došlo je do pada proizvodnje u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Takođe, potrošači u razvijenim zemljama, nenavikli na nestašice i formiranje zaliha, masovno su kupovali hranu što je dovelo do nestašica, a potom i poskupljenja prehrambenih proizvoda. Taj globalni trend rasta cena se odrazio i na cene hrane u Srbiji – objašnjava Prostran.

On ističe da ga rast prehrambenih proizvoda nikako ne raduje jer to u novčanom smislu opterećuje potrošače, ali da je sa druge strane zadovoljan što su porasle cene poljoprivrednih sirovina.

– Došlo je do rasta cena kukuruza, soje, suncokreta. S obzirom da je dugi niz godina malo poljoprivredno gazdinstvo u Srbiji u brojnim problemima i da takva domaćinstva od sopstvene proizvodnje ne zarađuju dovoljno, rast cena sirovina će pomoći da se ta mala gazdinstva konsoliduju. Kada je pak reč o visokom skoku cena hrane, mora se konstatovati da su neka od tih poskupljenja, bez obzira na uticaj korona virusa, ipak previsoka. U prvom redu mislim na neopravdano visok skok cena ulja, brašna, šećera kao i stočne hrane. Očito je da su trgovinski lanci u konkretnoj situaciji videli priliku da podignu cene svojih proizvoda iako za to ne postoji realan osnov – navodi Prostran.

Naš sagovornik ističe da je država ta koja treba da pomogne potrošačima u konkretnim uslovima.

– Država svakako ne treba da se meša u funkcionisanje tržišta, ali treba da ima aktivnu ulogu u zaštiti potrošača. A situacije poput epidemije su upravo te kada država ima pravo i treba da interveniše. U prvom redu treba da koristi robne rezerve koje poseduje te da na taj način spreči enorman rast cena prisutan na tržištu – navodi Prostran.

Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović ističe za Danas da ne postoji nijedan ekonomski opravdan razlog za to što su cene prehrambenih proizvoda u Srbiji najskuplje u proteklih 10 godina.

– Trgovinski lanci sve svoje finansijske gubitke, nastale usled pandemije korona virusa, pokušavaju da nadoknade kroz enormna poskupljenja proizvoda za koja ne postoje realni razlozi. To je jedini ispravan odgovor koje se može dati na pitanje zašto je hrana u Srbiji najskuplja u poslednjih 10 godina – naglašava Papović.

Izvor: Danas

Reklame