Zaječar je zapao u jednu neodrživu i paradoksalnu situaciju po pitanju čistog vazduha. Naime, mi se tokom zimskih meseci grejemo, dok to grejanje prouzrokuje da udišemo jako zagađen i nezdrav vazduh.
U ovom tekstu ćemo se baviti zagađenjem vazduha u Zaječaru, da li je loše stanje moguće promeniti i da li odgovorni uopšte razmišljaju o mogućim rešenjima.
Zaječar, Bor i još nekoliko gradova nalazili su se i prošle i ranijih zima (previše) često na listi deset gradova sa najzagađenijim vazduhom u svetu, objavila je SEPA.

Takođe, Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) objavila je izveštaj o kvalitetu vazduha u Srbiji za 2022. Godinu, dok za 2023. Još uvek izveštaj nije objavljen. U njemu je ukupno 21 grad u Srbiji, u kojima je vazduh ocenjen kao prekomerno zagađen, pisao je portal Klima 101.
Među uzrocima prekomernog zagađenja su i azotni oksidi i sumpor u vazduhu, ali dominantni izvor zagađenja su, kao i ranijih godina, suspendovane čestice PM 10 i PM 2,5.
Međutim, po javno zdravlje je najopasnije zagađenje vazduha česticama PM 2,5, koje su značajno manje i samim tim prodiru dublje u disajne puteve, pa i krvotok. Kako navodi Ministarstvo zaštite životne sredine u svojim novim dokumentima, ono je krivac za oko 10.000 prevremenih smrti u Srbiji svake godine.
Mada SEPA u svom izveštaju ne nudi takve uvide, poređenjem sa brojkama koje nudi Evropska agencija za zaštitu životne sredine, postaje jasno da je vazduh u Srbiji drastično zagađeniji od bilo koje zemlje EU.
Izveštaj SEPA još jednom iznosi istu onu spornu ocenu koju iznosi već više od 10 godina:
„U zoni ‘Srbija’ tokom 2022. godine vazduh je bio prve kategorije, tj. čist ili neznatno zagađen vazduh, osim u gradovima Kragujevac, Kostolac, Pirot, Loznica, Čačak, Paraćin (Popovac), Zaječar, Kraljevo, Novi Pazar i Valjevo.
U Zaječaru najveći problem su individualna ložišta. Zbog skupog grejanja (jedno od najskupljih u Srbiji), ljudi umesto da se priključuju na na daljnsko grejanje, poslednjih godina, postoji trend, isključenja.
Zbog toga građani Zaječara, za grejanje koriste uglaj, drva, a neodgovorni pojedinci, bukvalno šta stignu, tako da se u periodu od oktobra do maja, u Zaječaru bukvalno ne može disati od dima.
Nekadašnji direktor Javnog stambeno-komunalnog preduzeća „Zaječar“, Nebojša Božinović, kazao je da u Zaječaru na sistem daljinskog grejanja (SDG) priključeno oko 18 odsto stambenog i poslovnog prostora u gradu.
„Nešto manje od 200.000 metara kvadratnih zagreva se iz četiri toplotna izvora instalisane snage oko 32 megavata. To su kontrolisana ložišta koja se po zakonu kontrolišu dva puta godišnje. Iako je energent mazut, rezultati kontrola ne pokazuju da su to emiteri čiji produkti sagorevanja nepovoljno utiču na kvalitet vazduha u Zaječaru, bar ne u značajnijoj meri. Veliki broj individualnih ložišta koja nisu pod kontrolom, a lože se svim i svačim, vrlo nepovoljno utiču na kvalitet vazduha u gradu. To se videlo i u oktobru kada daljinsko grejanje nije radilo, već samo individualna ložišta“, objašnjava on.
Odbornik opozicione grupacije “Možemo bolje”, Miloš Stojadinović, kazao je krajem 2023. godine, da su građani Zaječara veoma zabrinuti, pošto izveštaj Agencije za zaštitu životne sredine za prošlu godinu, pokazuje da se Zaječar nalazi na visokom petom mestu u Srbiji po broju dana sa prekoračenim vrednostima PM 10 čestica.
Prema njegovim rečima, za stanovnike Zaječara to znači, da je Srbija bila deveta u svetu po zagađenju vazduha, da je prva u Evropi, a da je naš grad na petom mestu u Srbiji.
“Zaječar ima iz referentnih vrednosti 196 smrti godišnje povezane sa respiratornim infekcijama, odnosno sa zagađenjem vazduha, a prosek Srbije je 175 smrtnih ishoda na 100.000 stanovnika. Naš grad ima 52.000 stanovnika, tako da ako se 175 podeli sa dva, dobijamo 77,5, a Zaječar ima 196”, objašnjava Stojadinović.
Kako je on kazao to znači da Zaječar ima više nego duplo više smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem vazduha, nego prosek naše zemlje.
“Zaječar je takođe i drugi grad po prosečnim vrednostima PM čestica, i drugi grad po izmerenim PM česticama u vazduhu”, ističe Stojadinović.
Odbornik Stojadinović dodaje da s obzirom da u Zaječaru nemamo zagađivače i da je tokom leta čist vazduh, a 122 prekoračena dana po broju PM čestica, govori da je svakog dana kada počne grejna sezona, vrednost PM čestica povećana.
Podsetićemo na neke datume, gde je ranije izmerena povišena koncentracija PM2,5 i PM10 čestica.
Tako je koncentracija PM 10 čestica na jednom mernom mestu, 16. Novembra 2022. godine, iznosila čak 315 mikrograma po metru kubnom, na drugom 291, a na ostalim mernim mestima 196, 176 i 98 mikrograma.
Prema podacima portala aqicn.org, Zaječar je sredinom januara ove godine, bio veoma zagađen kada su u pitanju nivoi PM 2,5 i PM 10 čestica. U 10 sati nivo čestica PM 2,5 imao je indeks 195, što je tri puta više od dozvoljenog nivoa, dok su čestice PM 10 sa indeksom 157 dva puta više. Ove vrednosti su na pomenutom sajtu označene kao “nezdrave”.
Prema rečima lekara iz Zdravstvenog centra u Zaječaru, koji je želeo da ostane anoniman jer nema dozvolu direktora te ustanove da govori, zagađenost vazduha predstavlja faktor rizika po zdravlje svih ljudi, a najosetljivija populacija su stari, hronični bolesnici i deca.
„Poznato je da loš vazduh najnepovoljniji uticaj ima na respiratorne i kardiovaskularne organe, a neke studije pokazuju usku povezanost i sa drugim organima poput mozga ili čak sa nastankom dijabetesa. Čestice koje se nalaze u zagađenom vazduhu prolaze kroz najmanje disajne puteve i stižu do najudaljenijih delova pluća. Najpre prodiru u velike delove disajnih organa, što za posledicu ima upalu, otok kao i pojačanu sekreciju, a što se manifestuje zviždanjem, kašljanjem i gušenjem“, ističe doktor.
PM2.5 i PM10 su oznake za čestice u vazduhu koje se razlikuju po veličini. “PM” označava “suspended particulate matter” (suspendovana čestična materija) i obično se izražava u mikrogramima po kubnom metru vazduha.
PM2.5 označava čestice u vazduhu koje su manje od 2.5 mikrometra u prečniku. Ove čestice su manje od PM10 čestica i mogu prodreti dublje u pluća. Ove čestice potiču iz izvora kao što su izduvni gasovi, industrijski procesi, poljoprivreda, spaljivanje biomase i prašina.
PM10 označava čestice u vazduhu koje su manje od 10 mikrometra u prečniku. Ove čestice su obično veličine ljudske kose i u vazduhu se mogu zadržati duže vreme. Potiču iz izvora kao što su prašina, izduvni gasovi, sagorevanje drveta i drugi industrijski procesi.
Obe čestice u vazduhu su štetne po zdravlje ljudi, ali PM2.5 čestice se smatraju najopasnijim zbog toga što mogu prodreti dublje u pluća i ući u krvotok. Visoke koncentracije PM čestica u vazduhu mogu prouzrokovati probleme sa disanjem, srčana oboljenja, rak pluća i druge zdravstvene probleme.
Zaječar ima jednu automatsku stanicu u centru grada koja u realnom vremenu meri samo nivo sumpor dioksida, azot dioksida i ugljen monoksida. Ova stanica je u sistemu državnog monitoringa Agencije za zaštitu životne sredine i nema mogućnost da koncentracije čestica PM10 prati u realnom vremenu, već rezultate na svom sajtu objavljuje sa godinu dana zakašnjenja.
Način na koji se može smanjiti zagađenje u gradu na Timoku u zimskim mesecima, je izgradnja i toplane na sečku u okviru javno-privatnog partnerstva, što je i urađeno.
Planirana je izgradnja i rekonstrukcija sa dogradnjom dve kotlarnice na drvnu sečku i prirodni gas – komprimovani gas, do dolaska prirodnog gasa u Zaječar.
Radi se o izgradnji kotlarnice „Pivara“, kao i rekonstrukciji kotlarnice „Ključ“.
Razgovarali smo i sa građanima, koji kažu, da žele da se priključe na daljinsko grejanje, ali da je cena jako visoka. Naravno ako cena bude niža, svakako je solucija grejanja na daljinu, bolja i “čistija” od individualnog loženja.
Održivi razvoj u svakom segmentu savremenog društva tema koja je sve aktuelnija.
Ujedinjene nacije su 2015. godine na svom smitu usvojile Agendu 2030 koja se tiča ostvarivanju ciljeva održivog razvoja na globalnom nivou. Države potpisnice su se obavezale da će svaka na svom nacionalnom nivou doprinositi ostvarivanju ovih ciljeva. Republika Srbija je takođe potpisnik ove agende i u svrhu njene realizacije je formirala Multiresornu radnu grupu.
Ciljeva održivog razvoja ima ukupno 17 i svi su međusobno povezani i naslanjaju se jedan na drugi. Sve zsjedno možemo posmatrati kroz tri dimenzije: ekonomski rast, socijalnu inkluziju i zaštitu životne sredine.
Iako su definisani na globalnom nivou, ciljeve održivog razvoja je moguće ostvariti jedino ako svi mi u svojim zajednicama doprinosimo njihovom ostvarivanju.
Jedan od bitnih ciljeva održivog razvoja jeste pod nazivom “Održivi gradovi i zajednice”.
“Ovaj projekat realizuje Fondacija Iskorak, a finansiran je od strane C.S, Mott fondacije, u okviru Programa za lokalna rešenja globalnih izazova (Global Challengers – Local Solutions), koji vodi Akademija za razvoj filantropije u Poljskoj”