U narodu postoji običaj da mladenci, koji su te godine stupili u brak, toga dana slave, i radi toga mese se „mladenčići“ – četrdeset kolačića od pšeničnog brašna koji se premažu medom, čime se izražava želja da bračni život tih mladenaca bude sladak i nepomućen neslogom, neverom ili nekim drugim lošim stvarima.
Pre Mladenaca ne treba ništa mlado jesti, a na Mladence treba najpre jesti koprivu, i drugi zeleniš, da se očisti krv.
U Popovcu počinje setva žita jer se zna da je prošlo vreme mrazeva i zime.
Na Kosovu se kaže: „Mladenac, poslednji babin jarac“. Na taj dan, čobani prvi put puštaju jaganjce u polje, naravno ako je lep dan. Vreme od Mladenaca do Blagovesti zove se „Besne kobile“.
Paljenje đubrišta u dvorištu ili voćnjaku „protiv zmija“, uobičajeno je u Velikoj Plani i okolnim selima, gde se ovaj dan slavi i kao vinogradarska slava. Svake godine drugi domaćin čašćava i čini čast slavi.
Vatra se pali i njom rasteruje svako zlo i u leskovačkom kraju. Tada se oko vatre okupe deca i mladići, preskačući je. Na ovaj dan devojčice odlaze na proplanke da beru kukurek.
Ovaj dan u južnoj Srbiji se zove i Dan Svetog Mladena. Tada neveste prvi put izlaze iz kuće na poselo ili odlaze u goste kod kumova i najbližih prijatelja i komšija.