Foto: za.os.jt.rs

U praksi Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru uočena je pojava nezakonitog držanja oružja od strane naslednika nakon smrti registrovanog vlasnika oružja te se dešava da neko lice godinama drži vatreno oružje na nezakonit način.

„Ukazujem da je zakonskim rešenjima predviđeno da u slučaju smrti vlasnika oružja registrovanog kod nadležnog organa (Policijska prava Zaječar/Policijska stanica Knjaževac/Policijska stanica Boljevac) potrebno taj organ obavestiti u roku od 45 dana od dana smrti lica vlasnika registrovanog oružja radi preuzimanja oružja. To čini lice kod koga se registrovano oružje zatekne, odnosno lica koja su prema Zakonu o nasleđivanju naslednici. Nije bitno ko od naslednika obaveštava policijsku upravu jer se pitanje nasleđa kasnije rešava u posebnom postupku, a policijska uprava oružje čuva do određivanja naslednika. Time se izbegava dilema u koju kategoriju oružja nasleđeno oružje spada jer policijski službenici na osnovu pisane dokumentacije i pregleda oružja, a nekad i putem veštačenja, mogu utvrditi u koju kategoriju spada predato oružje i na osnovu toga uputiti građanina kako da postupa u konkretnom slučaju“, kažu iz OJT-a.

Ovo je prvi korak koji građani trebaju učiniti kako bi se ispoštovao Zakon o oružju i municiji. Nakon toga kada se sprovede ostavinski postupak i kada određeno lice po osnovu nasleđa stekne oružje iz kategorija „B“ i „C“ (to su svako vatreno oružje – kratko, dugo, poluautomatsko, repetirajuće, jednometno, dvometno, sa olučenim ili sa glatkim cevima osim onesposobljenog vatrenog oružja, starog oružja i njegove moderne kopije i minsko eksplozivnih sredstava automatskog oružja i slično) dužno je da u roku od 6 meseci od dana sticanja podnese zahtev radi izdavanja oružnog lista ili zahtev za registraciju oružja, odnosno prijavu držanja oružja. Naslednik može to oružje u tom periodu i da otuđi ili onesposobi.

„Ističem da je praksa da se nakon pravnosnažnosti rešenja o nasleđivanju smatra da je oružje zakonito stečeno i da je to jedino važno za status samog oružja. Međutim, vatreno oružje je pod posebnim režimom izdavanja dozvola i kontrole i samim sticanjem građanin ne ispunjava zahteve iz zakona, već je potrebno da se izvrši registracija oružja, što podrazumeva utvrđivanje podobnosti za držanje oružja kroz utvrđivanja ispunjenosti zakonskih uslova vezano za određenu kategoriju oružja. Dakle, nakon što ste postali naslednik dužni ste da u roku od 6 meseci od dana sticanja podnesete zahtev radi izdavanja oružnog lista ili drugog zahteva u zavisnosti od kategorije oružja. Tada se ulazi u upravni postupak gde se utvrđuje postojanje uslova da neko može držati određenu kategoriju vatrenog oružja (zdravstvena sposobnost, obavljena obuka u rukovanju oružjem i slično). Po podnošenju zahteva utvrđuje se ispunjenost tih uslova i nakon toga vrši se registracija oružja i izdaje određeni dokument, npr. oružni list kojim se utvrđuje pravo na držanje oružja i koja je za određene kategorije oružja ograničena na 5 godina.  Da bi se izbegle sve nedoumice oko prava na držanje oružja najbolje je da se nakon smrti vlasnika oružja građani obrate policijskoj upravi kako bi se bliže obavestili  o određenoj proceduri vezanoj za tu materiju. Do toga dolazi kasno, nakon isteka roka od 45 dana, pa nekad čak i nakon više godina. Takvo držanje oružja može se u određenim slučajevima smatrati i obeležjem krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz čl.348. KZ ili takve radnje mogu imati obeležje prekršaja po Zakonu o oružju i municiji. Napominjem da po zakonu i municija prati oružje, te je potrebno prilikom predaje oružja ukazati i na postojanje municije jer se i ona predaje zajedno sa oružjem“, navode iz OJT-a.

Reklame