Reklame

Prvi letnji festival na Rajačkim pimnicama zaista je i bio, kako mu ime kaže, „Dan vina i lepog raspoloženja.“ Kompleks kamenih podruma, u kojima stanuje vino, bio je pun znatiželjnih gostiju koji su tragali za neodoljivim ukusima rajačkih vina, pre svega onih autohtonih – crne tamjanike i bagrine. Pored dobrog vina i sami meštani su svojom gostoljubivošću doprineli da atmosfera bude vesela. U takvom ambijentu, u subotu 28. avgusta, posetioci pivnica su uživali i u bogatom kulturno-muzičkom programu festivala.

„Za prvi put događaj je dobro prošao, bili smo veoma dobro podržani od GIZ-a, projekta EU za kulturno nasleđe i turizam, Negotinske Opštine i Turističke organizacije Opštine Negotin. Vrlo smo zadovoljni posećenošću i raspoloženjem na pivnicima.“ Sa zadovoljstvom je izjavila Smiljana Arnautović, članica udruženja „Mladi sa Rajačkih pimnica“ koje je organizator čitavog festivala.

Početak je bio posvećen poeziji. Milan Kotur, rajački poeta, recitovao je svoje najbolje stihove: „Baš je ovaj Rajac lep, zato ga zna ceo svet“, a Ivan Potić, književnik iz Zaječara, govorio je stihove slavnog Boba Dilana na srpskom. Nakon pesničkog otvaranja, usledili su nastupi hora Lavirint i KUD-a Polet Kladovo, koji su vratili vreme unazad, u doba kada je berba grožđa proslavljana uz muziku i igru. Prvi deo programa završio se odlaskom u vinograd. Domaćini i gosti su zajedno „ozvaničili“ početak berbe, ubravši prve zrele grozdove koji su, kako tradicija nalaže, završili pod nogama mladih devojaka, čime je otpočeo prvi proces u proizvodnji vina.

Projekat #EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam ima za cilj upravo na Rajačkim pivnicama da poboljša infrastrukturu, što bi bio kamen temeljac u daljem razvoju turizma u čitavom regionu. Vođa projekta i predstavnik GIZ-a Tomislav Knežević objasnio je na koji način ovakav festival pomaže razvoju turizma: „Za održivost i razvoj turizma je neophodno da tu postoje ljudi koji prave manifestacije kao što je ova danas, što treba na neki način i da učini ovu lokaciju atraktivnijom, da je promoviše i da privuče posetioce.“

Narodni poslanik Mladen Bošković najavio je predstojeće infrastrukturne radove: „Već naredne godine u martu, očekujemo početak infrastrukturnih radova kojima će biti uvedeni voda, kanalizacija, elektrifikacija i ulično osvetljenje, što je neophodne za ove ljude ovde koji se bave vinarstvom i turizmom.“

Nakon što je tradicija ispoštovana, nastupili su izvođači savremenih žanrova. Le Bonens bend je podgrejao atmosferu popularnim rok i pop pesmama. Mnogi evergrin hitovi prostrujali su kroz kameno naselje iz devetnaestog veka. Vino, rok hitovi, pop balade učinile su da ovo jedinstveno mesto probudi svoju magiju.

Koliko je festival privukao pažnje ne samo domaćim već i stranim gostima, može se videti iz izjave Rut Stjuart, ambasadorke Australije, koja je posetila Dan vina i lepog raspoloženja: „Pronašla sam ovaj festival na Instagramu i jako mi je drago zbog toga. Organizatori su uradili fantastičan posao u organizaciji ovog događaja. Vino je odlično, muzika i zabava su takođe odlični. Ovo mesto ima mnogo potencijala kao i cela istočna Srbija. Ja se zaista nadam da će se taj potencijal u narednim godinama razviti što više.“

Kada je pala noć i romantika obuzela celo mesto, nastupio je džez muzičar Marko Luis, čiji koreni potiču upravo iz Negotinske Krajine. „Mene ovo mesto veže, ne samo ovaj festival, jer je moj otac odrastao na ovim prostorima. Nadam se da će se i moj stric Dragan doći večeras i da ćemo pevati neke zajedničke pesme.“ Muzikom koja „briše granice“, Marko Luis je učinio veče festivala nezaboravnim doživljajem.

Cilj festivala je da se ovo jedinstveno mesto sa dugom tradicijom u proizvodnji vina učini popularnim za mlade iz cele Srbije, ali i sveta. Organizaciju događaja preuzelo je udruženje Mladi sa Rajačkih pimnica zajedno sa Opštinom Negotin i Turističkom organizacijom Opštine Negotin, dok je podrška došla sa projekta #EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam  koji finansiraju Evropska unija i Vlada Nemačke, a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Reklame