Zašto se Svetski dan čokolade obeležava 7. jula - priča počinje pre skoro 500 godina
Foto: Pixabay
Društvo

Zašto se Svetski dan čokolade obeležava 7. jula - priča počinje pre skoro 500 godina

pre 57 minuta Miljko Stojanović

Obeležavanje dana čokolade na svetskom nivou počelo je 2009. godine, a među zemljama koje ga obeležavaju je i Srbija.

Svetski dan čokolade obeležava se 7. jula i posvećen je jednoj od najomiljenijih poslastica na svetu. Ovaj datum izabran je jer se veruje da je upravo 7. jula 1550. godine čokolada prvi put stigla u Evropu, čime je započelo njeno osvajanje Starog kontinenta.

Obeležavanje ovog dana na svetskom nivou počelo je 2009. godine, a među zemljama koje ga obeležavaju je i Srbija.

Procenjuje se da čak milijardu ljudi svakodnevno konzumira čokoladu. Zanimljivo je da je ona jedina jestiva namirnica koja se topi na temperaturi nešto nižoj od temperature ljudskog tela, zbog čega se tako lako i prijatno topi u ustima.

Poreklo čokolade seže do drevnih mezoameričkih civilizacija u Centralnoj Americi. Dobija se od plodova kakaovca, u kojima se nalaze zrna kakaoa – osnovna sirovina za njenu proizvodnju.

Maje su od kakaoa pripremale napitak tako što su usitnjena zrna kuvale u vodi uz dodatak vanile, čilija i drugih sastojaka.

Šta se dešava u telu kada jedemo čokoladu svaki dan?

Današnji proces proizvodnje znatno je drugačiji. Zrna kakaoa najpre prolaze kroz fermentaciju kako bi razvila karakterističan ukus, zatim se suše, čiste i prže, a potom melju.

Dobijena masa zagrevanjem se pretvara u čokoladni liker, kojem se dodaju kakao buter, zaslađivači, emulgatori i arome, čime nastaje čokolada kakvu danas poznajemo.

"Olga" sa Dorćola

Prva čokolada proizvedena u Srbiji zvala se "Olga", za koju je zaslužna porodica Koste Šonde, koja je 1902. godine otvorila fabriku slatkiša, keksa i leda na Dorćolu, na uglu ulica Cara Uroša i Solunske.

O beogradskoj čokoladi pričalo se kao najboljoj dok je proizvodnjom nakon Kostine smrti upravljao najstariji sin Mihajlo, a sarađivao je sa tehničkim direktorom, Nemcem Konradom Tajsenom.

Kako navodi Politika, Šonda je svoje poslastice prikazivao na izložbama širom Evrope – u Parizu, Rimu, Londonu, Bordou... Zarada je postajala sve veća i donela mu pravo bogatstvo. Mihajlo je bio bogataš, ali je pokazivao sklonost ka dobrotvornim akcijama, pomagao je dom starih i na mnogo načina podržavao siromašne.

Izvor: N1

Podeli vest
O autoru
Miljko Stojanović

Kratka biografija autora trenutno nije dostupna.

GLAS ZAJEČARA

Sva prava zadržana - "Kompas Media", Anđela Risantijević, PR, Zaječar, Varšavska 10. Preuzimanje sadržaja sa informativnog portala, bilo u celosti ili delimično bez prethodne saglasnosti "Kompas Media" predstavlja povredu autorskih prava.