Timočka buna: Posle Rumunije i Bugarska -12 organizacija traži da Sofija uđe u proces oko Ziđinovog kompleksa
Foto: Glas Zaječara
Društvo

Timočka buna: Posle Rumunije i Bugarska -12 organizacija traži da Sofija uđe u proces oko Ziđinovog kompleksa

pre 1 sat Miljko Stojanović

Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija uputilo je 18. avgusta pismo ministarki životne sredine i voda Bugarske, dan pošto je isto zatražilo 28 rumunskih organizacija. Traže status potencijalno pogođene strane i dokumentaciju na bugarskom jeziku, poše Timočka buna.

Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija, među kojima su Društvo za divlju prirodu „Balkani“, „Balkanka“, fondacija „BlueLink“, „Za Zemju“ i inicijativa „Zeleni zakoni“, uputilo je 18. avgusta 2026. pismo Rosici Karamfilovoj, ministarki životne sredine i voda Bugarske. Traže da Bugarska pokrene prekogranične konsultacije o Prostornom planu za rudarsko-metalurški kompleks „Čukaru Peki“ i „Malka Golaja“, po Kijevskom protokolu uz Konvenciju iz Espoa. Pismo stiže dan pošto je isto zatražilo 28 rumunskih organizacija, u kojoj vesti su i detalji samog plana.

Timok se u Dunav uliva uzvodno od bugarskih opština Bregovo, Vidin i Lom, pa organizacije traže da Bugarska dobije priznat status potencijalno pogođene strane u fazi nacrta plana: da bugarski organi, opštine i građani dobiju plan i izveštaj o strateškoj proceni na bugarskom jeziku, i da na javnoj sednici imaju pravo na odgovor na primedbe pod istim uslovima kao učesnici iz Srbije. Traže i da ministarstvo blagovremeno obavesti opštine, basenske direkcije i zajednice nizvodno.

Pismo ide i korak dalje od rumunskog: ako Srbija odbije da obavesti Bugarsku, organizacije traže da se od nje zatraži pisano obrazloženje te odluke. Uz to traže nezavisne ekspertske procene prekograničnog i kumulativnog uticaja, uključujući proširenje površinskog kopa „Južni revir“ i izmeštanje reke Mali Pek, kao i procenu uticaja na biodiverzitet Malka Golaje, te da se pitanje pokrene bilateralno sa srpskim ministarstvom i pred Evropskom komisijom.

Bugarska strana se poziva i na sopstveno iskustvo sa granice. Posle žalbi organizacija Earth Thrive i „Balkanka“, Stalni komitet Bernske konvencije je u decembru 2025. doneo odluke kojima se od Srbije traži obustava zagađujućih aktivnosti u rudarskim područjima Bosilegrada i Homolja i sanacija već nastale štete, uz izveštavanje o prekograničnoj saradnji sa Bugarskom. Slučaj se odnosi na rudnik Podvirovi (Karamanica), čiji su oticaji dospevali u Dragovišticu, reku koja otiče u Bugarsku. Poenta pisma je da se, za razliku od tog slučaja, susedi uključe pre nego što zagađenje nastane.

Podeli vest
O autoru
Miljko Stojanović

Kratka biografija autora trenutno nije dostupna.

GLAS ZAJEČARA

Sva prava zadržana - "Kompas Media", Anđela Risantijević, PR, Zaječar, Varšavska 10. Preuzimanje sadržaja sa informativnog portala, bilo u celosti ili delimično bez prethodne saglasnosti "Kompas Media" predstavlja povredu autorskih prava.