Foto: Pixabay

Svet je zaboravio šta se događalo pre dve godine. U Kini kao da i dalje traje taj period. iz nje, ponovo, preti mogućnost da se svetu vrati 2020. godina.

Prva upala pluća izazvana nepoznatim uzrokom registrovana je 31. decembar 2019. godine u Vuhanu, što je prijavljeno Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).

Na jednoj strani sveta kovid je iz Vuhana napredovao ka centru Kine, dok su na suprotnoj strani planete SjedinjeneAmeričke Države registrovale prvi slučaj kovida – 20. januara 2020. godine.

Sredinom februara, registrovan je prvi smrtni slučaj u Evropi. Umro je Kinez pozitivan na kovid u Francuskoj.

Čitava prva tri meseca u 2020. godini bila su obeležena praćenjem slučajeva i kretanja virusa. Kod nekih podrobnije kod nekih ofrlje.

Dok je Italija beležila pozitivne slučaje i zatvarala gradove, u našoj zemlji su se struka i politički vrh šegačili sa „najsmešnijim virusom koji na fejsbuku postoji“.

I sada je prošlo, bezmalo tri godine, ali u Kini kao da je vreme stalo.

Od izbijanja kovida i dalje u Kini traje neprestana borba sa obuzdavanjem ovog virusa.

Mere preduzete radi sprečavanja i sputavanja ove pandemije u najmnogoljudnijoj državi na Zemlji imali se vrlo blage oscilacije – nekada su bile popuštene, nekada su bile vrlo rigorozne.

Kina je zemlja dugog lokdauna i politike nulte kovid tolerancije. Zaključavanje i nepopustljive mere i politika nultog kovida preduzete u borbi protiv koronavirusa, ne jenanjavaju.

Kako su krajem prošlog meseca izbili protesti radi smrti 10 osoba nastradalih u požaru u Urumćiju koji se nalazi u zapadnom delu regiona Siđianga, kineske vlasti su poslale studente kućama, a policiju na ulicu ne bi li obuzdala parole „sloboda će pobediti“, „bez PCR testova, hoćemo hranu“ i „ne zaključavanju, hoćemo slobodu“, kao i “ Si Šiping ostavka“.

Smrt i povređivanje ljudi u ovom požaru prouzrokovano je zaključavanjem grada, zbog kog vatrogasci nisu mogli da stignu na vreme.

Da li ćemo i u 2023. godini da imamo pandemiju kovida-19?
Pacijenti sa simptomima kCvid-19 leže na krevetima ispred odeljenja za nesreće i hitne slučajeve u medicinskom centru Caritas u Hong Kongu, Kina, 15. februara 2022. Medicinski sistem Hong Konga je preopterećen petim talasom Covid-19, dok vlasti imaju Covid-19 prijavio više od 1.600 potvrđenih slučajeva i 5.400 sumnjivih infekcija 15. februara.
Nako protesta, kineske vlasti su naglo počele da popuštaju mere protiv ovog virusa.

Prodavnice su otvorene, javni prevoz je ponovo u opticaju, vlasti dozvoljavaju kućni karantin…

I pored ovoga, oprez i dalje postoji. Sve ovo vreme, sumnja se na porast broja novozaraženih.

Sredinom decembra dešava se „nova eksplozija slučajeva“ u Kini.

Ulice i tržni centri su prazni, ljudi su na odstojanju. Kinezi sve više traže grobne parcele.

Broj zaraženih naglo porastao 20. decembra, a broj smrtnih slučajeva skočio na više od pet hiljada osoba. Posle pet dana, 25. decembra, u pokrajini Džedjang ima registrovanih oko milion sluajeva dnevno, a veruje se da će se broj udvostručiti u narednim danima.

Povećanje broja zaraženih, ne samo u Kini, dešava se opet u čitavom svetu.

Za razliku od zemlje iz koje je potekao kovid, sve ostale zemlje, pogotovo Evrope i Amerike, popustile su maksimalno zaštite mere.

Na ova dva kontinenta, putovanja i slobodno kretanje vraćeno je u normalu. U restoranima, kafićima, školama, gradskom prevozu, zaboravljeno je pridržavanje svega onoga čega smo se držali „ko pijan plota“ pre nepune tri godine – nošenje maske, koristićenje sredstva za dezinfekciju i izbegavanje nepotrebnih kontakata.

Jasno je da su ljudi jedva dočekali da se ponovo slobodno kreću. Da, pandemija je svedena na minimu, kontakti i putovanja na maksimum. Mere opreza, spuštene su ispod svagog minimuma.

Da li ćemo i u 2023. godini da imamo pandemiju kovida-19?

Uzevši u obzir neprestano buktanje virusa i broja zaraženih u Kini, postoji velika verovatnoća da se ponovo vratimo u 2020. godinu.

Ukoliko naše ponašanje ostane ovakvo, u vreme praznika, pa i posle, moguće da broj slučajeva postane veći svuda u svetu.

Putovanja i kontakti sa drugim narodima i kulturama, sa drugim ljudima su divni, ali mere koje možemo da preduzmemo da bismo zaštitili i sebe i druge su mnogo važnije.

Izvor: Danas

Reklame