Reklame

Na današnjoj konferenciji za novinare ZAokreta, Uglješa Đuričković istakao je da u toku velika borba za Zaječar. Prema njegovim rečima borba se vodi između onih koji godinama urušavaju Zaječar i njih koji žele konačan zaokret. „Kada posečemo poslednje drvo, kada uhvatimo poslednju ribu, kada zatvorimo poslednju reku, onda ćemo shvatiti da novac ne možemo da jedemo“.– poručio je Petković.

Uglješa Đuričković, prvi na listi ove političke grupacije kazao je da je u toku je velika i odlučna borba za Zaječar, onakav kakav žele da bude, našu decu, porodice, roditelje, komšije i prijatelje.

„Ovde nije reč o borbi između dva čoveka. Ovde je reč o borbi između dva koncepta, između onih koji već 20 i više godina nikako ne uspevaju da grad unaprede, već ga uništavaju, ne možemo od njih očekivati bilo kakve promene, i između nas koji želimo da promenimo ovo stanje i načinimo konačan zaokret u našem gradu. Mi smo kandidati na listi Zaokret-Dosta je bilo, hrabri ljudi, i kao takvi mi smo kandidati ispred opozicije, ali istovremeno smo kandidati ispred naroda. Ispred svakog nezadovoljnog Zaječarca. U jednom danu možemo svi zajedno da promenimo ovo stanje, i sa osmehom na licu i olovkom u ruci, bukvalno da načinimo zaokret i da zlo koje se nadvilo nad ovim gradom promenimo“. istakao je Đuričković.

Đuričković je zatim ukratko predstavio njihove glavne principe politike, među kojima je da gradska uprava mora biti stručna.

„To znači da gradska uprava mora biti mesto gde će raditi ljudi koji poznaju svoj posao, ali koji nikada ranije nisu bili funkcioneri gradske vlasti, ljudi koji su od morala i integriteta. Način napredovanja i određivanja visina plata, neće biti i neće zavisiti od toga ko je u kojoj stranci i od članskih partijskih kartica. Najvažnije će biti šta ko ima u svojim glavama i u svojim rukama. Takva gradska vlast će moći da odgovori na najvažnija pitanja, a ta najvažnija pitanja su ekonomija i radna mesta. Mi smo spremni da vodimo ovu borbu. Borbu za ljude od integriteta, znanja i obraza“.- kazao je on.

Prema njegovim rečima drugi princip jeste borba protiv korupcije, kriminala i nepotizma u gradskoj upravi, javnim gradskim ustanovama i gradskim preduzećima.

„To znači da u gradskom aparatu ove pojave moraju biti iskorenjene. To je jako prosto i radi se kroz nekoliko stvari koje mogu biti urađene u kratkom roku od mesec dana. Prva stvar je transparentan budžet. Za svaki dinar koji uđe u gradski budžet i koji izađe iz gradskog budžeta, mora svaki građanin da zna odakle je došao i gde je otišao. To ćemo da postignemo tako što će sve biti transparentno i što će svakog meseca građani Zaječara biti obaveštavani o tome kako se novac troši jer oni imaju pravo da budu upoznati sa tim jer to je njihov novac. Drugo, javnost ugovora. Svaki ugovor koji bude zaključen i potpisan, mora biti javan. To znači da građani moraju biti upoznati sa sadržinom svih ugovora koji se zaključuju, i ti ugovori ne mogu biti tajni i ne mogu biti burazerski kao što je do sada bilo“.– kaže Đuričković.

Prema rečima Đuričkovića treća stvar koja je takođe bitna jesu javni konkursi i stručnost.

„Uvešćemo javnu sistematizaciju svih radnih mesta u javnim preduzećima i javnim ustanovama, sa jasnim kriterijumima prilikom zapošljavanja. Naš posao biće da okupimo sve ove vredne ljude od integriteta, morala i obraza, da im damo šansu, i mi ćemo biti taj garant da će promene i nastupiti. Korupcija je generator problema u našem društvu. Ne samo u Zaječaru, nego i u Srbiji. Ona je jako zarazna. Prenosi se preko fotelja. Mi to moramo da sprečimo i da presečemo“- zaključio je on.

Vladimir Petković govorio je stvarima koje su Zokretu jako bitne, a na koje se zapravo ceo njihov program i borba kao i njihove vrednosti zasnivaju. 

On je kazao da ga mnogi poznaju kao muzičara, ali on je i ekološki aktivista, tako da će govoriti o ekologiji.

„Zalažemo se naravno protiv izgradnje mini hidro elektrana, seče šuma, betoniranja zelenih površina. Živimo u najlepšem delu Srbije, živimo u Istočnoj Srbiji, živimo u prelepoj Timočkoj krajini. Govorimo o ogromnim neiskorišćenim turističim potencijalom. Da ne nabrajam sada sve lokacije i lepote koje ukrašavaju naš lep Zaječar, nego da se usredsredimo na ono što nam je na desetak minuta ovde na dohvat ruke, laganim hodom od centra, a to je naša Kraljevica i Timok. Znamo kako Kraljevica izgleda. Znamo da Kraljevici fale klupice, i ono što je najvažnije, znamo da Kraljevici fale korpe za otpatke. Ono što je neophodno i ono što očigledno ne funkcioniše jeste upravljanje Kraljevicom, odnosno plan upravljanja Kraljevicom. Kraljevica se ne pošumljava i zarasla je. Ne znam kada ste šetali poslednji put Paviljonom gde je nekada bila livada. Sada je i sa jedne i sa druge strane samo trnje. Nema te humane seče koja će od parka šume da napravi neprohodnu džunglu. Ne govorimo samo o ski stazi koja je sređena, tu je Paviljon, tu su tvrđave, Rimske stepenice“. istakao je Petković.

On se dotakao i izgradnje stadiona na Kraljevici, i kazao je da je uništen i hipodrom. Upitao je koliko je novca potrebno za održavanje stadiona?

„Da se dotaknemo i izgradnje stadiona. Morali smo da bacimo beton i na tom delu Kraljevice. Uništili smo hipodrom. Nema više ni jednog konja koji bi mogli da iskoristimo za hipoterapiju koja se pokazala fenomenalnom za rad sa decom sa smetnjama u razvoju. Sagradiće se taj stadion, videćemo i kada, ali glavno je pitanje koliko će nas koštati održavanje tog samog stadiona? Na Kraljevici raste razno bilje koje je retko, rastu razne pečurke koje su retke. Sada smo slušali jednog sjajnog čoveka, našeg Zaječarca Miloša Popovića, doktor biologa koji kaže da u Srbiji postoje 200 dnevnih leptira. Na Kraljevici žive njih 50. Trenutna vlast koliko god nas ubeđivala da je zlatno doba i da veliku pažnju posvećuju upravo ekologiji i očuvanju životne sredine. Prošetajte samo i sve će vam biti jasno, a plaćamo tu ekološku taksu. Na šta se troše te pare i gde ide taj novac, to ne znamo. Međutim, nije samo vlast kriva. Ne znam kako i kada ćemo da razvijemo tu svest da nam je priroda veoma bitna i da prestanemo da je uništavamo. Moramo da shvatimo da smo mi ovde na neko određeno vreme i da ta šuma ostaje našoj deci. Nije teško odneti pune kese limenki gore, a posle je teško da se baci kada se isprazni, i onda dolazimo ponovo do toga da Kraljevici fale korpe za otpatke. Ostvite limenku pa ćete za 50 godina kada budete šetali sa unucima da kažete ovu limenku je ostavio deda pre 50 godina, kada je uživao na Kraljevici uz cvrkut ptica. Šetali ste sigurno do Vešala, tamo su postavljene klupice. Mobilijar postoji na paviljonu, to znate. To su dela građanskih inicijativa, naših drugara iz Outhide-a i Zaječarske inicijative, tako da gradska vlast tu nije mrdnula prstom. Mi smo kao ZAokret čistili pojedine delove Kraljevice i nastavićemo sa takvim akcijama i javnost će biti blagovremeno obaveštena“.istakao je on.

Zatim je Petković zamolio građane da priču o Timoku svi u našem gradu shvate krajnje ozbiljno, jer je stvar zaista alarmantna.

„ZAokret je već upoznao javnost i upozorio je, apelovao je na nadležne da se pokrene pitanje zagađenja Brestovačke banje teškim metalima koji dolaze iz Brestovačke reke u Timok. Ekocid se nastavlja. Videli ste na društvenim mrežama kako izgleda reka Pek, postala je žuta totalno, kao Borska reka. Plašim se da takva sudbina ne zadesi naš Timok.  Naime kompanija Zi Đin koja je preuzela Borski i novi rudnik, ispuštaju, pretpostavljam neke teške metale. Preko Brestovačke reke dolazi u Timok i donosi razne otrove. Pisali smo o tome i pričali, ali ne verujem da će vlast nešto preduzeti po ovom pitanju jer je rudnik od nacionalnog interesa, ogroman novac je u pitanju i naravno uvek strada mali čovek. Hrabri ljudi iz udruženja Čukaru Peki su sami uzeli uzorak vode koji su odneli na analizu. Pismeni odgovor još uvek nisu dobili i to traje već nekoliko meseci. Ono što su usmeno dobili, odnosno ono što im je rečeno govori da tu nešto nije u redu. Ljudi su im rekli da kada bi im dali rezultate analiza, ministarstvo kao i sami građani bi bili u velikom problemu i tu nešto ne štima. Ovo je pitanje koje se tiče svih Zaječaraca, nebitno ko je započeo to pitanje. Ovo je pitanje svih ljudi koji žive na selu uz Brestovačku reku i Timok, a najugroženiji su stanovnici Metovnice i Suve Reke koji imaju brdo problema otvaranjem ovog novog rudnika. Od toga da su se pojavile pukotine u kućama, do toga da su im presušili bunari. Ljudi se boje da poje stoku iz te reke i da navodnjavaju svoje bašte od koje im zavisi egzistencija. ZAokret će nastaviti da se bavi ovom temom i da postavlja pitanja jer moramo da znamo šta se to ispušta, od kada se to ispušta i koliko to šteti prirodi i čoveku. Kažem u pitanju je opstanak svih nas. Želimo čiste šume, želimo čistu vodu, želimo čistu prirodu. Da ne dužim mnogo, završio bih jednim citatom: „Kada posečemo poslednje drvo, kada uhvatimo poslednju ribu, kada zatvorimo poslednju reku, onda ćemo shvatiti da novac ne možemo da jedemo“.poručio je Petković.

Reklame