Ulaz u rudarsko-topioničarski basen u Boru; foto: CINS

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Društvo mladih istraživača iz Bora podneli su Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije zahtev za pokretanje vanrednog inspekcijskog nadzora nad kompanijom Zidjin Bor koper (Zijin Bor Copper) zbog sumnje da su visoke koncentracije arsena u vazduhu tokom 2021. godine u Boru posledica prerade rude u topionici bakra u okviru njihovog privredno-industrijskog kompleksa, objavio je danas RERI.

Visoke koncentracije arsena, kako je istaknuto, zabeležene su i tokom 2022. godine, te je tako krajem januara koncentracija arsena u vazduhu bila 180 puta viša od dozvoljene.

„RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora zahtevaju hitno sprovodjenje vanrednog inspekcijskog nadzora, koji će rezultirati nalaganjem kompaniji Zijin da sprovede tehničke, tehnološke i organizacione mere za sanaciju izvora i uzroka emisije arsena iz svojih postrojenja“, navedeno je u saopštenju.

Ukazano je da, ukoliko utvrdi nezakonitosti, inspektor Ministarstva zaštite životne sredine može naložiti mere za njihovo otklanjanje, te može i privremeno ili trajno zabraniti rad izvora zagadjenja.

Inspektor takodje može pokrenuti prekršajne postupke, postupke za privredne prestupe i podneti krivične prijave.

Na osnovu prikupljenih podataka, a u cilju utvrdjivanja odgovornosti zbog prekomernih koncentracija arsena u Boru, RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora će, ukoliko nadležna inspekcija propusti da to uradi, pokrenuti postupke protiv svih odgovornih lica.

Podseća se da Zakon o zaštiti vazduha zabranjuje prekoračenja propisanih vrednosti nivoa zagadjujućih materija u vazduhu, te dozvoljena prosečna vrednost na godišnjem nivou za arsen (ukupna količina u suspendovanim PM10 česticama) iznosi šest ng/m3.

Medjutim, kako je naglašeno, prosečna godišnja vrednost sadržaja arsena u Boru višestruko premašuje dozvoljene vrednosti na svakoj mernoj stanici u gradu.

Tako su prema Izveštaju o kvalitetu vazduha u Boru iz 2021. godine, najveća prekoračenja zabeležena na mernoj stanici „Jugopetrol“.

Ukazano je da je topljenje rude bakra i eksploatacije ruda ostalih crnih, obojenih, plemenitih i drugih metala Zidjinova registrovana pretežna delatnost, te da je zato „jasno da su prekomerne emisije posledica poslovnih aktivnosti ove kompanije“.

Podseća se i da je kratkoročni akcioni plan za smanjenje zagadjenja vazduha u gradu Boru usvojen u julu 2021. godine, ali da za njegovo sprovodjenje nisu izdvojena sredstva iz gradskog budžeta, kao i da nakon skoro deset meseci od usvajanja plana on nije doveo do smanjenja koncentracije arsena u vazduhu.

Profesoka i šefica katedre za zaštitu životne sredine na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Boru Snežana Šerbula navela je da je arsen uvek bio problem u Boru.

„Arsenopirit je prateći mineral rude bakra i što je veće topljenje rude bakra sa velikom koncentracijom arsena, to su veće i koncentracije arsena u vazduhu“, objasnila je Šerbula.

Kako bi ilustrovala štetnost arsena, ona je skrenula pažnju na posledice zagadjenja ovom materijom na živi svet.

„Na Tehničkom fakultetu u Boru radili su biomonitoring lekovitog bilja. Odgovor biljaka na zagadjenu životnu sredinu je isti kao i kod ljudi, usvajanje višaka arsena i teških metala dovodi do teških oštećenja i bolesti“, kazala je Šerbula.

Neorganski arsen može izazvati akutne, pod-akutne ili hronične efekte, (sa uticajem na ceo organizam ili sa lokalnim uticajem).

U uslovima inhalacione izloženosti arsenu, kritični efekat na zdravlje je izazivanje raka pluća.

U zvaničnoj studiji Unapredjenje upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji, izradjenoj od strane Ministarstva zdravlja, Ministarstva zaštite životne sredine i Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, izneti su podaci o oboljevanju Borana, te se navodi da „za sve maligne tumore osim tumora kože, postoji značajno veći rizik u obolevanju i umiranju i kod muškaraca i kod žena u Boru“.

„Ovaj obrazac se opaža za rak bronhija i pluća, rak jetre, pankreasa, bubrega, bešike, rak kolona i rektuma, štitne žlezde, limfopoetskog tkiva, Hodžkinovog i ne-Hodžkinovog limfoma…“, navedeno je u izveštaju, podsetio je RERI u saopštenju.

Izvor: beta

Reklame