Reklame

Uskrs, „praznik nad praznicima“, pravoslavni hrišćani danas slave liturgijama i brojnim običajima.

U crkvama i manastirima Srpske pravoslavne crkve (SPC) na bogosluženjima čita se poslanica koju upućuje poglavar SPC. Prva Uskršnja liturgija služi se u ponoć, izmedju subote i nedelje.

„I kao što su nas snaga vere i molitve naših pravednih predaka i otaca provele kroz tesnace istorije, tako je potrebno da i danas, u svim pregnućima, poslušamo glas Crkve, glas Gospodnji: ujedinimo i umnogostručimo molitve za mir, za očuvanje Кosova i Metohije u Srbiji, za očuvanje naših svetinja“, rekao je patrijarh Porfirije u Uskršnjoj poslanici.

On je poručio i da je „molitva verujućeg naroda za mir, molitva Crkve za mir, jača od svakog oružja“.

„Arhijereji i verni narod SPC, čije prvo ime jeste Pećka Patrijaršija, čvrsto i nepromenljivo su na stanovištu da je otuđenje Кosova i Metohije od države Srbije, posredno ili neposredno, de fakto ili de jure, neprihvatljivo“, istakao je patrijarh Porfirije.

Naveo je da se SPC „moli Spasitelju i zalaže za zajednički život, u međusobnom poštovanju i razumevanju sa kosovsko-metohijskim Albancima, jer ako u našim dušama ima mesta i za jedne i za druge, biće i na Кosovu i Metohiji mesta za sve“.

Takođe je istakao da se SPC moli i za „mir u Ukrajini, za prestanak stradanja i sukobljavanja jednoverne i jednokrvne braće, da neprijateljstvo i mržnju zamene prijateljstvo i ljubav“.

„Danas se Vaskrslom Gospodu posebno molimo za Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, njenu jerarhiju i njen verni narod, koji su izloženi nepravdi, nasilju i progonu“, rekao je patrijarh Porfirije u Uskršnjoj poslanici.

U poslanici je pozvao na „očuvanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma na kojima je izgrađena srpska kultura“.

„Apelujemo da se normira upotreba ćiriličnog pisma u javnom prostoru, kao i da se obustavi nasilje nad srpskim jezikom i ukinu odredbe zakona koji to nasilje nameću, naročito kroz protivustavni zakon koji nameće takozvani rodno osetljivi jezik iza koga se krije borba protiv braka i porodice kao bogoustanovljenih svetinja i prirodnih oblika čovekovog ličnog i sabornog života“, naveo je je patrijarh Porfirije.

Uskrs je najznačajniji praznik u hrišćanskom učenju, predstavlja njegovu suštinu jer označava da je vaskrsnućem Hrista život pobedio smrt.

Vernici se pozdravljaju sa Hristos vaskrse vaistinu vaskrse, sve do praznika Vaznesenja Gospodnjeg Spasovdana, koji se ove godine obeležava 25 maja.

Crvenom bojom se farbaju jaja, prvo se naziva čuvarkuća i ostavlja do narednog Uskrsa. Boja simboliše nevino prolivenu krv Hristovu, jaje rađanje novog života.

Cela sedmica po Uskrsu se naziva Svetla, pesme koje se tada pevaju radosne su čak i u tužnim prilikama.

Reklame