Zijin nastavlja širenje ka Zaječaru - Podnet zahtev za zelenu dozvolu za istraživanja zlata i bakra u zoni budućeg rudnika Malka Golaja
Kompanija Serbia Zijin Mining pokrenula je pred Ministarstvom zaštite životne sredine postupak za nastavak geoloških istraživanja na prostoru Brestovac–Metovnica do 2028. godine, čime se nastavljaju pripreme na terenu gde se planira otvaranje novog velikog rudnika bakra i zlata.
Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je juče obaveštenje da je preduzeće Serbia Zijin Mining d.o.o. Bor podnelo uredan zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta geoloških istraživanja bakra, zlata i prateće rudne mineralizacije prostora Brestovac – Metovnica (Timočki magmatski kompleks) za period od 2025. do 2028. godine, na teritoriji gradova Zaječara i Bora.
Zahtev je podnet 27. avgusta 2026. godine i odnosi se na fazu geoloških istraživanja na istražnom prostoru od oko 59 kvadratnih kilometara (koji iz borskih sela Brestovac i Metovnica prelazi administrativnu granicu ka Zaječaru, obuhvatajući i novootkriveno ležište Malka Golaja, smešteno oko sedam kilometara jugoistočno od postojećeg rudnika Čukaru Peki, najvećim delom u ataru zaječarskog sela Nikoličevo i rubno u Metovnici).
Rok za dostavljanje mišljenja traje do 27. novembra, a dokument još uvek nije dostupan onlajn.
Pored ovog predmeta, kompanija Serbia Zijin Mining je istog dana (27. avgusta 2026) Ministarstvu podnela i paralelni zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat geoloških istraživanja bakra, zlata i prateće rudne mineralizacije na susednom istražnom prostoru "Brestovac – zapad" (Timočki magmatski kompleks), takođe na teritoriji gradova Zaječara i Bora, koji se odnosi na istražni period od 2023. do 2026. godine.
Za razliku od prostora Brestovac – Metovnica koji obuhvata potvrđeno ležište Malka Golaja jugoistočno od rudnika Čukaru Peki, polje Brestovac – zapad pokriva zonu zapadno od postojećih kopova, na potezu od borskih sela Brestovac i Šarbanovac ka administrativnoj granici Zaječara, gde kompanija takođe ispituje nove pojave rude.
Plan za megarudnik Čukaru Peki - Malka Golaja
Širi okvir onoga što se dugoročno planira na ovom području već je ranije predstavljen u okvoru Prostornog plana područja posebne namene (PPPPN) rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i Malka Golaja, čiji je rani javni uvid sproveden tokom leta.
Prema tom planu, budući rudarsko-metalurški kompleks prostiraće se na znatno široj površini od 126 kvadratnih kilometara i obuhvatiće značajne delove obe lokalne samouprave. Dok se postojeći rudnik Čukaru Peki"nalazi isključivo na teritoriji Bora, novi plan na borskoj strani obuhvata cele katastarske opštine Slatina, Metovnica, Donja Bela Reka i Oštrelj, kao i delove Brestovca i Šarbanovca, dok na strani Zaječara obuhvat ulazi u celu katastarsku opštinu Nikoličevo i deo Zvezdana.
Planska dokumentacija, sa horizontom razvoja do 2050. godine, povezuje dalju eksploataciju podzemnog rudnika Čukaru Peki sa otvaranjem novog rudnika Malka Golaja, u kojem su procenjene rezerve od oko 2,81 milion tona bakra i 92 tone zlata.
Pored proširenja kopova, plan predviđa i izgradnju nove metalurške topionice kapaciteta do 400.000 tona bakra godišnje sa fabrikom sumporne kiseline, kao i formiranje novog flotacijskog jalovišta površine oko 1.900 hektara u dolini Kriveljske reke.
U planskoj dokumentaciji navodi se mogućnost preseljenja stanovništva, pre svega sela Oštrelj, kao i izmeštanja postojećih saobraćajnica ukoliko dođe do sleganja terena ili ugrožavanja bezbednih uslova za život.
Istovremeno, za potrebe kompleksa planirano je zahvatanje više od 800 litara vode u sekundi iz Crnog Timoka, dok se zona novog rudnika približava na svega nekoliko kilometara od Gamzigradske banje, zaječarskih izvorišta pijaće vode i zaštićene okoline arheološkog lokaliteta Feliks Romulijana.
Planovi za otvaranje novog rudnika u neposrednoj blizini Zaječara izazvali su zabrinutost dela meštana i ekoloških udruženja, koji su tokom ranog javnog uvida u Prostorni plan ukazivali na rizike po vodosnabdevanje, poljoprivredu i zaštićenu kulturno-istorijsku zonu Gamzigrada.
Dodatnu pažnju stručne javnosti privukla su i terenska istraživanja udruženja Eko Istok i biologa iz oktobra 2026. godine, tokom kojih je na lokalitetu Malka Golaja zabeleženo prisustvo 117 zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i biljku velika mužica, za koju se ranije smatralo da je iščezla sa teritorije Srbije.
Izvor: eKapija