ANEM: Tajni nadzor BIA nad našim članicama, Ozonpressom i Cemaforumom, tražimo hitnu istragu
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osudila je tajni nadzor koji je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) sprovodila nad novinarima i aktivistima u Moravičkom okrugu, među kojima su i predstavnici dve članice ANEM-a, Ozonpressa i Cemaforuma iz Čačka. ANEM je zatražio hitnu, nezavisnu i temeljnu istragu o okolnostima pod kojima su mere nadzora predlagane, odobravane i sprovođene.
"Neophodno je utvrditi koliko dugo je nadzor trajao, koji su podaci prikupljeni, ko je imao pristup tim informacijama, da li su korišćene za javno targetiranje novinara i aktivista i da li je ugrožena poverljivost novinarskih izvora", naveo je ANEM.
ANEM je zatražio da nadležno tužilaštvo ispita eventualnu krivičnu odgovornost svih koji su učestvovali u mogućim zloupotrebama, kao i da se preispita zakonitost i opravdanost sudskih odluka kojima su ove mere odobravane.
"ANEM pruža punu podršku kolegama iz Ozonpressa i Cemaforuma, kao i svim novinarima i aktivistima koji su bili izloženi nadzoru. Državne službe moraju štititi bezbednost građana, a ne služiti kao instrument pritiska na one koji informišu javnost i kritički preispituju rad institucija", navodi se u saopštenju.
Prema dokumentaciji koju je objavio novinar nedeljnika Radar Vuk Cvijić, BIA je, na zahtev tadašnjeg direktora Aleksandra Vulina i uz odobrenje Višeg suda u Beogradu, uspostavila mere tajnog nadzora nad petoro novinara i aktivista.
Među osobama koje su, kako je naveo ANEM u saopštenju, bile pod tajnim nadzorom BIA su urednik Ozonpressa Stojan Marković, novinarka i predstavnica Cemaforuma Svetlana Kojanović i novinar Ozonpressa i TV Nove Nebojša Jovanović, kao i predsednica ekološkog udruženja Suvoborska greda Ljiljana Bralović i predsednica udruženja Mladi Milanovca Kristina Milošević.
"Mere su prvi put odobrene u decembru 2022. godine, a tokom 2023. godine više puta produžavane. Vulin je prijavio da njih petoro 'preduzimaju aktivnosti usmerene protiv bezbednosti Republike Srbije', kao i da su se bavili 'subverzivnim aktivnostima'. U zahtevima BIA navedeno je i da prikupljaju obaveštajne podatke za SAD i Veliku Britaniju, pri čemu prema pisanju Radara, za te tvrdnje nisu pruženi dokazi", podsetio je ANEM.
Prema pisanju Radara, mere su obuhvatale prisluškivanje komunikacija, praćenje i mogućnost postavljanja opreme za tajni nadzor u prostorijama medija, organizacija civilnog društva i ugostiteljskih objekata.
Time su, kako je naveo ANEM, potencijalno bile ugrožene i komunikacije novinara i aktivista sa njihovim izvorima, saradnicima i članovima porodica. Prema pisanju Radara BIA je Markovića prisluškivala i pratila, dok je prema rečima Kojanović pod nadzorom bio i njen sin.
"U početku sam sumnjala da smo pod nekom vrstom nadzora, jer slična iskustva nosim iz devedesetih. Međutim, kada smo sa kolegama iz zapadne Srbije pokrenuli projekat 'Zajednički glas' u kome su učestvovali nezavisni mediji, produkcijske grupe i organizacije civilnog društva bila sam gotovo sigurna da smo prisluškivani", rekla je Kojanović.
Ona je navela da je paralelno sa njihovim aktivnostima, koje su podrazumevale zajedničku proizvodnju i publikovanje medijskih sadržaja na više od trideset platformi, krenula i antikampanja u režimskim medijima i na društvenim mrežama.
"Sa najčešće pogrešnom interpretacijom naših razgovora, u koju se potom, kroz svoje medijske nastupe uključio i bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić lično. Targetiranje je dominantno bilo usmereno ka kolegama iz Ozonpressa, mada je i naša organizacija dobila 'značajan' prostor. Ono što kod mene dodatno izaziva osećaj besa je činjenica da je pod nadzorom bio i moj sin čiji je jedini 'greh' što nosimo isto prezime", rekla je Kojanović.
Jovanović je naveo da su naprednjaci na sajtu "Crni bombarder" objavljivali informacije o tome s kim se on i njegove kolege sastaju i šta rade.
ANEM je istakao da smatra posebno alarmantnim to što su novinari i građanski aktivisti, koji su kritički izveštavali o radu vlasti i ukazivali na probleme od javnog interesa, u zahtevima BIA predstavljeni kao "pretnja bezbednosti države".
"Kritičko novinarstvo i građanski aktivizam ne mogu biti osnov za primenu mera tajnog nadzora, niti državne službe bezbednosti smeju biti korišćene za zastrašivanje novinara i kontrolu njihovog rada. Nakon ranijih otkrića o tajnom nadzoru urednice i novinara Radara, ovaj slučaj dodatno otvara pitanje razmera zloupotrebe bezbednosnog aparata protiv nezavisnih medija. Posebno zabrinjava činjenica da su takvim merama bili obuhvaćeni i lokalni mediji, koji rade u znatno osetljivijim uslovima i raspolažu ograničenim mogućnostima zaštite od institucionalnih pritisaka", navodi se u saopštenju.
Izvor: N1