Siniša Mali tvrdi da je „pokušaj obojene revolucije“ krivac za prošlogodišnji pad privrednog rasta
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu da se Srbija suočila sa usporavanjem privrednog rasta u 2025. godini i tvrdi da je to zbog „pokušaja obojene revolucije“.
„Imamo usporenu stopu rasta, ali nekako svi zanemaruju haos i pokušaj obojene revolucije koje smo imali u Srbiji. Naravno da smo imali manje stranih direktnih investicija. Hajde, ljudi, budite realni, kada vidite ljude koji prete smrću, kamenicama, koji uništavaju imovinu, naravno da će investitori da stanu i kažu: hajde da ne investiramo u Srbiju“, rekao je Mali prilikom izlagnja na Kopaonik biznis forumu.
On je dodao da je, uprkos tome, Srbija ove godine zabeležila rast od oko dva odsto, uz očekivanje da ove godine on dostigne tri, a zatim 2027. godine pet odsto.
Ministar finansija osvrnuo se i na tvrdnje da rast zarada ne prati rast troškova života, što je pre njega učinila i guverner Jorgovanka Tabaković.
„Za one koji neće da obrate pažnju na brojke: samo u poslednjih pet godina plata je porasla preko 100 odsto nominalno, dok je inflacija porasla oko 50 odsto. Što znači da je prosečna plata za oko 50 odsto iznad nivoa inflacije“, rekao je Mali.
Prema njegovim rečima, prosečna zarada u decembru prošle godine premašila je 1.000 evra, dok su rasle i penzije i minimalna zarada. On smatra da podaci o potrošnji, broju vozila i turističkim pokazateljima potvrđuju rast životnog standarda.
Govoreći o globalnim okolnostima, Mali je ukazao na nestabilnosti koje, kako je naveo, oblikuju svetsku ekonomiju poslednjih godina, od pandemije koronavirusa, preko rata u Ukrajini i energetske krize, do rasta cena energenata usled aktuelnih geopolitičkih tenzija.
Kao primer naveo je da je cena gasa u Evropi od jutros, zbog napada na Iran, porasla 25 odsto, dok se cena nafte približila nivou od 80 dolara po barelu, dok je u petak iznosila 72 dolara po barelu.
Uprkos svim tim izazovima, kako kaže, Srbija je uspela da zadrži stabilnost javnih finansija i planira novi investicioni ciklus do 2035. godine.
Mali je naveo da javni dug Srbije iznosi 41,5 odsto BDP-a, što je, kako je rekao, znatno ispod proseka evrozone koji se kreće oko 88–89 odsto.
Dodao je da Srbija nastavlja sa snažnim javnim investicijama, prošle godine one su iznosile 7,4 odsto BDP-a, a ove 6,7 odsto, i da se sredstva ulažu u putnu i železničku infrastrukturu, energetiku, bolnice i vrtiće.
Najavio je da će novi razvojni program „Srbija 2030 i 2035“ biti predstavljen za deset dana, a obuhvatiće nastavak ulaganja u infrastrukturu, reformu obrazovanja, razvoj energetike i zelene energije, jačanje IT sektora i povećanje izvoza.
Ministar je zaključio da je Srbija uspela da očuva makroekonomsku stabilnost uprkos pandemiji, energetskoj krizi i aktuelnim izazovima, te da ostaje zemlja sa najbržim rastom i najvećim prilivom stranih direktnih investicija u regionu Zapadnog Balkana.
Izvor: Danas