Novi radari neće meriti samo brzinu kretanja - stručnjak objašnjava koje će još prekršaje kontrolisati
Profesor na Saobraćajnom fakultetu Krsta Lipovac objasnio je kako upravljači puta treba da se bave "crnim tačkama" koje dovode do saobraćajnih nesreća. Profesor je takođe objasnio da novi radari neće kontrolisati samo brzinu kretanja, već i ostale prekršaje u saobraćaju.
"Radari će pored merenja brzine, omogućiti kontrolu i drugih prekršaja, što je i važnije. To je prekršaj korišćenja mobilnog telefona, nekorišćenja sigurnosnog pojasa, vožnja neregistrovanog vozila. To će biti ozbiljni pomaci", objasnio je Lipovac za N1.
U Srbiji je počelo postavljanje novih takozvanih "super radara", savremenih uređaja za automatsko merenje brzine, koji beleže i druge saobraćajne prekršaje. Možete pogledati i spisak lokacija na koje su postavljeni.
Stručnjak za N1 objašnjava i na kojim lokacijama "super radari" treba da se postave, a na kojim nisu potrebni.
"Most na Adi i slične deonice oko kojih nema naselja, zgrada, tamo je ograničenje 80 km/h. Ukoliko policajci budu koristili takve deonice, koje po zakonu ne mogu da se tumače kao naselja, to će biti promašaj i samo će iritirati", objasnio je on.
Koje deonice puta su prepoznate kao "crne tačke"?
Uprkos velikom broju saobraćajnih nezgoda, kako kaže reporterka N1, koje se najčešće dešavaju na raskrsnicama i kružnim tokovima - uključujući Slaviju, Autokomandu, kružni tok kod Ušća, Brankov i Pančevački most, Gazelu i Mostarsku petlju - nadležni nisu uspeli da reše problem, iako broj poginulih u tim udesima nije veliki.
"Upravljanje crnim tačkama je najbrži način smanjenja smrtnosti na putu. Crna tačka je zakonom definisana kao mesto gde se u prethodne tri godine desila makar jedna saobraćajna nezgoda sa poginulim licem… Zato su tačke gde dolazi do manjih nezgode - tačke sa nagomilavanjem saobraćajnih nezgoda i najznačajnija mesta su ona gde zbog lokalnih faktora neko gine”, objasnio je profesor na Saobraćajnom fakultetu.
On je kazao i koje deonice puta spadaju u ovu grupu.
"Primer je ulica u Beogradu koja sa Banovog brda, preko Hipodroma, ka Mostu na Adi, put koji vodi od Pupinovog mosta ka Pančevu gde smo do sada imali po tri saobraćajne nezgode sa poginulim licima. Upravljenje crnim tačkama znači precizno vode evidencije gde se događaju, proveriti da li se to događa zbog lokanih faktora rizika tj. elemenata puta. Ta mesta dolaze na rang listi na prvo mesto i njih treba rešavati", navodi on.
Profesor Saobraćajnog fakulteta objašnjava i ko je nadležan i ko treba da vodi računa o smanjenju broja "crnih tačaka".
"Upravljač puta treba da periodično analizira i napravi svoju rang listu crnih tačaka i da jednu po jednu rešava. Lokalna samouprava je dužna da istraži, naruči, projekat identifikacija, napravi rang listu i rešava crne tačke... Državni put je dužan da na tri godine vrši mapiranje rizika i identifikaciju crnih tačaka. Kad se identifikuju, kreće se u rešavanje, pa detaljna analiza svih saobraćajnih nesreća na toj lokalciji, provera zašto se desile i ide se na rešenja. Odgovornost je da se prati da li su mere dale rezultate", istakao je.
Rešenje sa Slaviju je - nivelisanje puta, objašnjava on.
Izvor: N1