Korona i instutucije: Narodni muzej Zaječar
Foto: Facebook page Narodni muzej Zaječa
Društvo

Korona i instutucije: Narodni muzej Zaječar

pre 4 godine Miljko Stojanović

U okviru projekta „Korona i institucije“, istraživali smo kako je Narodni muzej u Zaječaru funkcionisao tokom pandemije. Direktorka muzeja u Zaječaru, Maja Živić kaže da su fizičko odsustvo publike nadomestili tako što su pre proglašenja vanrednog stanja, uz pomoć tehnologije "Meta port", napravili virtuelnu šetnju kroz muzej. Ona je istakla da je u vreme pandemije opao broj inostranih posetilaca, ali da je više bilo domaćih.

https://www.youtube.com/watch?v=YFjEdH9LLSM

Pre neposrednog proglašenja vanrednog stanja, u martu 2020. zaječarski Muzej je u saradnji sa Centrom za urbani razvoj iz Beograda, napravio najsavremeniju tehnologiju „Meta port“ – virtuelnu šetnju kroz muzej, prvu u Evropi.

Tako smo na neki način nadomestili fizičko odsustvo publike i da na taj način ipak dožive ono o čemu se Narodni muzej u Zaječaru stara. Takođe, uključili smo se u jednu globalnu akciju koju je pokrenuo „Geti“ muzej u Njujorku, to je kreacija i to zahvaljujući učešću naših umetnika, prvenstveno našem prijatelju i dugogodišnjem saradniku profesoru Goranu Janjićijeviću. Radi se o predstavljanju umetničkih dela počev od najranije istorije i praistorije, do današnjih dana, na jedan drugačiji način i prikazivanje u virtuaelnom svetu“, poručila je dr Maja Živić, direktor Narodnog muzeja Zaječar.

Pandemija je odložila i brojne projekte i velike izložbe, koje su održane onlajn. Sa ponovnim otvaranjem zaječarskog Muzeja realizovana je najpre izložba vajara Sretena Stojanovića, a potom i izložba starih grčkih ikona „Pod zlatnim i plavim nebom“.

Tokom trajanja pandemije, stranih posetilaca u Narodnom muzeju u Zaječaru nije bilo, pa je broj inostranih poseta opao za 65 odsto, ali je domaćih turista zato bilo više.„Tokom leta, u julu i jedan deo avgusta, imali smo preko 3500 posetilaca samo u Romulijani, neračunajući muzej. Velika većina turista je bila iz Vojvodine. Mnogi ljudi nikada nisu videli istočnu Srbiju. Oni su bili potpuno fascinirani, ne samo Romulijanom već i drugim stvarima, što u neposrednoj okolini Zaječara, kao i na Dunavu, što su prvi put videli“,dodala je Živić.Muzej u Zaječaru, prema rečima direktorke dr Maje Živić, trenutno neometano funkcioniše i realizuje projekat UNESCA pod nazivom „Digitalna laboratorija Feliks Romulijane“. Zahvaljujući njemu, muzejska ponuda biće ponuđena mladima i obogaćena njihovim idejama.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru urgentne podrške OGD u okviru ACT Projekta, koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), a sprovode HELVETAS Swiss Intercooperation i Udruženje građana za demokratiju i građansko obrazovanje Građanske inicijative, a Zaječarska inicijativa je jedna od podržanih OGD. Mišljenje koje je izneto u ovom tekstu je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa o Korišćenje teksta „O ACT projektu”.

Podeli vest
O autoru
Miljko Stojanović

Kratka biografija autora trenutno nije dostupna.