"Državnog lekara ne možeš da ubediš da si bolestan, a privatnog da si zdrav": Kad je osiguranje privatno - uputi se sami pišu
"Znate kako kažu - državnog lekara ne možeš da ubediš da si bolestan, privatnog da si zdrav. Da sam hipohondar, ne znam kako bih mirno izašla iz ordinacije", kaže Beograđanka (ime i prezime poznato redakciji) koja je posle redovnog sistematskog pregleda koji joj firma, kao i ostalim zaposlenima obezbeđuje jednom godišnje, dobila preporuku za još - 13 pregleda! Od kolor doplera krvnih sudova nogu, preko gastroenterologa, mamografije i nošenja holtera EKG pa potom kardiologa, do dermoskopije i testa intolerancije na hranu. A na sistematski je otišla - bez ijedne tegobe.
Ovo je samo deo, od ukupno 13 pregleda na koje su sagovornicu portala N1 uputili u privatnoj zdravstvenoj ustanovi po obavljenom sistematskom pregledu koji je uradila kod četiri lekara: oftalmologa, ginekologa, radiologa i interniste.
"Plašila sam se samo nalaza oftalmologa. Na kraju mi jedino oči nisu 'sporne' i tek kada sam došla kući videla sam na šta su me sve dodatno poslali", navodi naša sagovornica koja je, inače u poznim tridesetim godinama, bavi se sportom i kaže da nema zdravstvenih problema - bar ne onih za koje su je uputili na dalje preglede.
Dodatno je uznemirilo, kaže, što su je sutradan zvali iz iste zdravstvene ustanove da joj ponude upravo jedan od tih dodatnih pregleda.
"Rekla sam im posle sistematskog da neću da idem ni na jedan od dodatnih pregleda. Uz to sam se pitala ko to sad iščitava moj zdravstveni karton - jer nije me zvao niko od lekara koji me je pregledao", navodi ona.
Dodatno osiguranje preko firme
Polisa privatnog zdravstvenog osiguranja, kojom se sve više firmi u Srbiji hvali prilikom zapošljavanja novih radnika, višestruko je korisna za svakoga ko je ima, jer u svakom trenutku dana i noći može, najčešće bez čekanja, da dobije medicinsku pomoć. Ova osiguranja uglavnom ne pokrivaju velike hirurške intervencije koje pacijenti rade ili o trošku državnog osiguranja za koje uplaćuju obavezne doprinose, ili - za one koji tako odluče i imaju novca da plate - u privatnim klinikama.
Osiguravajuća društva najčešće sklapaju ugovore sa kompanijama, koje na ovaj način svojim zaposlenima omogućavaju dodatno zdravstveno osiguranje. I najčešće je u tom “paketu usluga” i godišnji sistematski pregled.
Da je broj pregleda u privatnim domovima zdravlja i klinikama sve veći pokazuje i poslednji dostupan javni podatak, koji je Komisija za zaštitu konkurencije objavila ove godine. Naime, u Izveštaju o sprovedenoj sektorskoj analizi stanja i uslova konkurencije na tržištu pružanja privatnih zdravstvenih usluga u određenim vrstama zdravstvenih ustanova u periodu od 2019. do 2023. godine, navodi se da je u 2023. godini zabeleženo 55 odsto više pregleda nego četiri godine pre.
"Kada je u pitanju ukupan broj pregleda koji se obavio u opštim bolnicama i domovima zdravlja, podaci 15 učesnika koji su dostavili podatke pokazuju da je u 2023. godini obavljeno oko 4,3 miliona pregleda što predstavlja rast od oko 55 odsto u poređenju sa 2019. godinom", navodi se u ovom izveštaju.
Privatnim zdravstvenim ustanovama rasli su i prihodi.
Tako je Komisija, o čemu je pisao Forbes Srbija, navela da su, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupni prihodi privatnih zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji u 2022. godini iznosili oko 34 milijardi dinara i da su u poređenju sa 2019. godinom za 54 odsto povećani.
"Posmatrajući međugodišnja kretanja može se videti da je najveći rast prihoda usledio u 2021. godini, kada je za 33 odsto povećan u odnosu na 2020. godinu. Navedenom rastu prihoda u okviru privatnih zdravstvenih ustanova doprinela je pojava pandemije virusa kovida 19, koja je sa sobom donela nagli rast tražnje za privatnim zdravstvenim uslugama", ukazala je Komisija.
Osiguravajuća društva su, prema izveštaju Komisije, pozitivno ocenila uslove konkurencije na tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, pri čemu nisu ukazala na postojanje značajnih barijera prilikom ulaska na tržište, kao ni drugih koje bi mogle da dovedu do narušavanja konkurencije.
"Međutim, kada je u pitanju saradnja sa privatnim zdravstvenim ustanovama, osiguravajuća društva su navela da se njihova pregovaračka moć značajno smanjila tokom poslednjih nekoliko godina, a naročito od pojave pandemije virusa kovida 19. Navedeno je uslovljeno čestim promenama cenovnika zdravstvenih ustanova koje se sprovedu i mimo ugovorenih odredbi o najavi izmena cenovnika, dok se u isto vreme polise osiguranja ugovaraju na godišnjem nivou. Pored toga osiguravajuća društva su kao otežavajući faktor tokom saradnje sa zdravstvenim ustanovama navela nedostatak jedinstvenog šifarnika zdravstvenih usluga, koji bi omogućio cenovno poređenje usluga između različitih ustanova", ukazala je Komisija.
Za privatno zdravstvo prihod - za osiguranje trošak
U osiguravajućim kućama za portal N1 objašnjavaju da takozvani "overtreatment" (što bi moglo da se prevede kao "prekomerno lečenje", odnosno zdravstvena zaštita koja se pruža u većem obimu ili sa većim troškovima nego što je prikladno) nije novost.
"Kada vide da pacijenti imaju privatno osiguranje lekari su skloni da predlažu dodatne preglede koji jesu u skladu sa dijagnozom, ali najčešće nisu opravdani - čak i ako postoji sumnja, takvi pregledi se ne rade kao prva sledeća instanca", kažu u osiguravajućim kućama koje pružaju usluge privatnog zdravstvenog osiguranja.
Kada je reč o kontaktiranju osiguranika, na tržištu osiguranja propisi su, kažu, jasni:
"Osiguravajuća društva sve svoje klijente imaju pravo da kontaktiraju samo u vezi sa postojećim ugovorima. Za pozivanje korisnika da bismo im ponudili neki novi ugovor, neophodna je prethodna saglasnost tog istog klijenta, da pristaje da dobija tu vrstu ponuda", objašnajvaju u osiguravajućim društvima.
Izvor: N1