Foto: screenshot n1
Reklame

Premijerka Ana Brnabić rekla je za RTS da će sve bespilotne letelice koje budu registovane u blizini vojnih objekata biti srušene, što bi uradila i svaka druga zemlja.

Govoreći o naređenju predsednika i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića da se podignu „migovi 29“ nakon što su uočeni dronovi koji su nadletali područje Merdara i okolinu Raške, premijerka kaže da je reč o pitanju bezbednosti Srba na Kosovu i Metohiji i generalno problemima koji postoje u pokrajini.

„Tačno je, bespilotne letelice su snimale jedan položaj u našoj Kopnenoj zoni bezbednosti i naše dve kasarne i mene je obavestio predsednik Republike i vrhovni komandant Vojske Srbije, on je dao nalog da se pojača policijska zaštita u vazduhu, tako da taj nalog sada stalan, trajan i on je na snazi i ostaće na snazi“, rekla je Brnabić za RTS.

Ukoliko se ovakve stvari budu ponavljale mi ćemo svaku takvu letelicu da srušimo, kao što bi uradila svaka druga zemlja, dodala je premijerka.

Na pitanje zna li se čije su to letelice, kaže da ne bi davala više više informacija.

„Moguće da će predsednik Vučić da razgovara o tome. Ministar odbrane Miloš Vučević će ukoliko gostuje na RTS-u pričati o tome“, dodala je Brnabićeva.

Podignuta je i borbena gotovost Vojske Srbije, a premijerka kaže da veruje da postoji veza i da postoji mnogo stranih faktora koji žele da znaju kakvi su planovi Srbije u vezi sa obezbeđivanjem bezbednosti Srba na Kosovu.

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je, međutim, da su za lovačku avijaciju praktično nedodirljivi mali komercijalni dronovi, jefitni i dostupni na tržištu, dok bi pojava sofistificiranih dronova sa velikim radarskim odrazom nad Srbijom značila da ih je poslala neka velika sila, praktično KFOR koji ima vrlo solidne odnose sa Vojskom Srbije.

Stav o sankcijama Rusiji nije promenjen „ni za jotu“

Brnabić je izjavila i da „nismo ništa dalje i ništa bliže“ kad su u pitanju sankcije Rusiji „od onoga gde smo bili nakon sednice Saveta za nacinalu bezbednost“, koji je doneo odluku da se ne uvode.

„Nismo zaključak ni za jotu promenili od tada. Pritisci su na nas ogromni“, rekla je Brnabić.

Kako je navela, mora da se nasmeje jer je takva „situacija prilično sumanuta, ni oni ne znaju da li nas više pritiskaju zbog tih sankcija ili Kosova“.

„Čini mi se da sad više pritiskaju oko Kosova pa ne mogu toliko oko sankcija“, rekla je Brnabić.

Ona je navela da je „naša pozicija principijelna, u skladu sa medjunarodnim pravom“, navodeći da su zemlje koje pritiskaju da Srbija uvede sankcije „licemerne“.

„Srbija mora da se tretira kao poseban slučaj zbog svega onog što je nama učinjeno krajem dvadestog i početkom dvadeset prvog veka“, rekla je Brnabić, misleći na bombardovanje Srbije i svega što je posle usledilo oko Kosova.

Ako Kosovo aplicira za Savet Evrope objavićemo koje zemlje su povukle priznanje

Predsednica Vlade potvrdila je da će Srbija objaviti koje su države povukle priznanje nezavisnosti Kosova ako ono bude podnelo zahtev za prijem u Savet Evrope, ali i u bilo kojoj drugoj međunarodnoj instituciji.

„Ima tu zemalja koje su shvatile da je nemoguće doći do nekog mirnog kompromisnog, uzajamno prihvatljivog rešenja, ako Priština nastavi da se ponaša na ovaj način, da sporazume tumači samo onako kako im odgovara, i izvlači samo one stvari koje im odgovaraju, ili ne želi da primenjuje u potpunosti sporazume kao što je Briselski“, rekla je Brnabić.

Istakla je da je danas veći broj zemalja, članica Ujedinjenih nacija, koje ne priznaju jednostranu nezavisnost Kosova u odnosu na one koje priznaju.

Ona je navela da Srbija „već dva meseca vodi sveobuhvatnu diplomatsku bobu“ da se tema ulaska Kosova u Savet Evrope ne nađe na sledećem Komitetu ministara tog evropskog tela, ističući da je Srbija „do sada uspela“.

„Savet Evrope je čuvar ljudskih prava i principa vladavine prava i da se Kosovo prijavi uz podršku nekih svojih evropskih saveznika za članstvo u Savetu Evrope u godini kada su ukinuli pravo glasa Srbima na Kosovu i Metohiji, i da to neko gura i da to bude ozbiljno razmatrano, je ustvari najbolji primer koliko tu nikakvog smisla nema i koliko tu nikakve priče o vladavini prava i ljudskim pravima nema“, ocenila je Brnabić.

Govoreći o situaciji sa preregistracijom vozila, istakla je da Vlada Srbije pokušava da „razumevajući u kakvoj se situaciji nalaze Srbi na Kosovu i Metohiji“, pokušava da utiče na njih da „ne eskaliraju dalje situaciju“.

Ko će Srbiji da garantuje da će neki novi sporazum biti implementiran

Na pitanje da li građani treba da plate kaznu ukoliko je dobiju, Brnabić je rekla „hajde da sačekamo finalnu odluku o tome“, ističući ponovo da Priština na taj potez „nema pravo ni po jednom sporazumu“, iako ima podrušku sa Zapada.

Istakla je da se sada priča o novim sporazumima o normalizaciji odnosa i finalnim sporazumima, ali da se prvo treba vratiti na prvi, Briselski sporazum.

„Mene kao predsednicu Vlade Srbije apsolutno ne zanima da li je (premijer Kosova Aljbin) Kurti protivnik tog sporazuma ili nije. To je sporazum koji je potpisan pre Kurtija, on ako misli da je to gde on živi i da privremene institucije koje vodi imaju neku težinu, on mora da primeni taj sporazum“, kazala je premijerka.

Ona je naglasila da je EU garant i potpisnik prvog sporazuma o normalizaciji, ali da on nije implementiran već 10 godina i upitala „ko će Srbiji da garantuje da će neki novi sporazum biti implementiran“.

Sve smo dalje od kompromisa o Kosovu

Premijerka je rekla i da se ne vidi da se Beograd i Priština približavaju rešenju, a da su pritisci iz inostranstva ogromni.

„Što se tiče pritisaka iz inostranstva oni su ogromni, svakodnevni i nikad intenzivniji“, rekla je Brnabić i pojasnila da se radi se o pritiscima iz inostranstva o tome da se dođe do nekog finalnog rešenja.

Ona je rekla u odgovoru na pitanje o predstojeće diplomatske aktivnosti kao što je sastanak u okviru Berlinskog procesa na kome će ona učestvovati, i očekivanom razgovor predsednika Srbije sa francuskim predsednikom, da to ne ukazuje da je rešenje blizu.

„Ja ne vidim prostor za to niti vidim da se, opet samo isključivo zbog Prištine, mi približavamo bilo kakvom rešenju ili bilo kakvom kompromisu. Ja mislim da smo mi sve dalje od kompromisa i sve dalje od rešenja, a koje podrazumeva mirno rešavanje ovoga što je nama u osnovnom i najvišem interesu“, rekla je Brnabić.

Brnabić je rekla da partneri Prištine sa Zapada žele tu temu „sklone sa stola“ i da „zaborave i izbrišu iz svog sećanja i sećanja svih ostalih ljudi i zemalja na ovom svetu“.

Po njenim rečima oni „žele da izbrišu šta su uradili i šta je počinjeno Srbiji 1999“, što je, kako je rekla bila „brutalna agresija“ kada su rešili da bombarduju jednu zemlju bez odluke Saveta bezbednosti.

Kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost 2008, te zemlje su požurile da priznaju tu jednostrano proglašenu nezavsinst što je bilo „brutalno kršenje međunarodnog prava i rezolucije 1244“.

„Oni su jaki, mogu da nas pritisnu i to je ono što rade“, rekla je ona.

Rekla je ne vidi da smo blizu rešenja i da ne vidi da postoje dve strane koje su spremne za razgovor, a da je Srbija spremna za razgovor i da će uvek biti spremna.

Inflacija će biti 11 odsto

Brnabić je rekla i da očekuje da će inflacija do kraja godine biti 11 odsto, što je na nivou Evropske unije, ali očekuje da će rast plata i penzija biti veći od toga.

Ona je izjavila da se od 1. januara za pripadnike vojske i policije planira povećanje plata od 25 odsto, u javnom sektoru 12 odsto, dok će penzije biti uvećane oko 20 odsto.

„Danas je lep dan za penzionere, jer smo povećali penzije za devet odsto i tako uvećane će biti isplaćene u decembru, a od 1. januara sledi još jedno povećanje od 12,1 odsto“, kazala je Brnabić.

Prosečna plata do 2026. iznosiće 1.000 evra

Poručila je da Vlada ne odustaje od cilja koji je obećan u kampanji da 2026. godine da prosečna plata u Srbiji bude 1.000, a penzija 500 evra.

„Do kraja ove godine prosečna plata u Srbiji će biti iznad 700 evra, a prosečna penzija sledeće godine će biti oko 322 evra, tako da smo na dobrom putu da do kraja 2025. ispunimo ono što smo obećali“, kazala je Brnabić.

Prema njenim rečima, Srbija ostaje pri politici ograničenja cena osnovnih namirnica preko trgovačkih marži i maloprodajnih cena, a drugi način na koji se borimo za očuvanje standarda je zaštita cena struje i gasa.

„Kamate su sada veće nego što su bile pre ove krize, ali mi se još zadužujemo po veoma dobrim kamatama koje su između dva i tri odsto“, navela je premijerka i dodala da javni dug na kraju oktobra iznosi 57,3 odsto BDT i da sigurno neće preći granicu od 60 procenata.

Novac od MMF-a za kapitalne projekte

Kazala je da su joj na sastanku sa MMF rekli da je privreda Srbije veoma otporna, ali ne i nesalomiva, i da to „moramo da nastavimo da gradimo, da se ne opuštamo“.

Kako je istakla, Srbija je sa delegacijom MMF-a razgovarala o stendbaj aranžmanu od 2,45 milijardi evra, a taj novac ćemo koristiti za kapitalne projekte od kojih ne odustajemo.

Prema njenim rečima, rast BDP će biti manji nego što je planirano, a nada se da će biti oko tri odsto.

Kada je reč o Vladi, kaže da je važno da se „svakog dana bore kao da je poslednji, bez obzira na to na koliko je Vlada oročena“.

Učinjeno sve da bude dovoljno gasa i struje

Brnabić je rekla i da je „učinjeno sve“ da tokom zime bude dovoljno gasa i struje.

„Predsednik Vučić je o toj temi pričao još od prethodne zime, mnogi su to nipodaštavali. Mi smo se prilično dobro spremili“, rekla je Brnabić.

Kako je navela, u gasnom skladišu u Banatskom dvoru i u gasnim skladištima sa Mađarskom, „već imamo skladišteno gasa za dva meseca najintenzivnijeg zimskog korišćena gasa sve da ništa drugo nemamo u ovom trenutku“.

„Moram da opet kažem, ma koliko me neki budu kritikovali, koliko je važno što radimo u jednom timu sa predsednikom Vučićem, svakodnevno je njegov kabinet angažovan da pomogne“, rekla je Brnabić, govoreći o obezbeđivanju energenata.

Cene struje i gasa moraće da rastu

Brnabič je rekla da se na preduzeću „Elektroprivreda Srbije“ (EPS) radi zajedno sa partnerima iz Norveške, kao i da je to važan deo „stend baj“ aranžmana sa MMF-om.

„Što se tiče EPS-a, sa svima onima koji kritikuju da smo EPS sami doveli dokle jesmo, ja bih se složila. Imamo jedno fundamentalno neslaganje ko je doveo EPS dotle. EPS praktično nije vođen, i ništa ozbiljno nije urađeno u poslednje tri decenije“, rekla je Brnabić.

Ona je navela da je Vlada Srbije 2017. i 2018. godine krenula da gradi prve elektroenergetske objekte posle 31 godine.

Govoreći o gubicima EPS-a, premijerka je kazala da su oni i prethodnih godina bili izuzetno visoki, jer je, kako je navela, cena električne energije subvencionisana kategorija i da se ne može očekivati da EPS „tu zarađuje značajne novce“.

Istakla je da će morati da rastu cene struje i gasa, bez mogućnosti da precizira za koliko, ali da će to uslovljavati rast plata i penzija, kao i da u aktuelnoj krizi Srbija „mora da štiti privredu subvencionisnim cenama, da bi ostala konkurentna“.

Nema potrebe da se predstavljamo gorim nego što jesmo

Govoreći o zagađenju vazduha, Brnabić je ocenila da se mediji tom temom bave „paušalno“ i navela podatak prema „IQair“, da je Beograd bio 73. na listi najzagađenijih gradova u Evropi, kumulativno za celu 2021. godinu.

Po njenim rečima, u regionu je značajno lošiji kvalitet vazduha u Sarajevu, Skoplju, ali i u Zagrebu, „koji je 53. najzagađeniji grad na evropskom kontinentu“.

„Ja neću da umanjujem ovaj problem, ali zaista nema potrebe da se predstavljamo gorim nego što jesmo. Ako gledate na dnevnoj osnovi, vi možete da izvlačite dane u kojima smo među najboljima, o kojima se nikada ne priča, i dane kada smo među najgorima“, rekla je Brnabić.

Govoreći o zelenim energijama, premijerka je istakla da „to ne može bez značajnog povećanja cene struje“.

„Zelena energija je značajno skuplja, energija koju mi moramo da uvozimo za balansiranje zato što nemamo dovoljnih kapaciteta, dok ne izgradimo Bistricu i Đerdap tri, je takođe značajno skuplja. Dakle može, ali da znate da onda dramatično rastu cene struje“, istakla je Brnabić.

Izvor: N1

Reklame