Foto: Freepik.com

Struja je neophodna za funkcionisanje savremenog društva. Praktično svaki posao i sva domaćinstva zahtevaju stalno snabdevanje električnom energijom da bi pouzdano i nesmetano obavljali svoje svakodnevne aktivnosti. Na kraju krajeva, električna energija je ono što koristimo za napajanje svetla, računarske opreme i elektronike, kao i grejnih i rashladnih sistema. 

Ipak, električna energija je roba koja se često uzima zdravo za gotovo jer velike električne mreže čine električnu energiju lako dostupnom.

Međutim, snabdevanje električnom energijom nije zagarantovano. U slučajevima vremenskih nepogoda, kvarova ili nestašica struje (čemu ovih dana svedočimo) može doći do isključenja odnosno prekida struje, koji mogu trajati i više sati.

Takođe je važno razumeti da neka preduzeća moraju da rade van domena električne mreže, te su im neophoni profesionalni agregati za struju. Takvi problemi ukazuju primarnu funkcionalnu prednost agregata za struju, a to je snabdevanje primarnog ili rezervnog napajanja.

Istorija agregata za struju se može pratiti unazad kroz otkriće elektromagnetne indukcije Majkla Faradaja, dinama Vernera Von Simensa i indukcionog motora Nikole Tesle, a mi ćemo se upoznati sa njihovim funkcionisanjem, vrstama i primenom u današnjici. 

Vrste agregata za struju

Podelu agregata za struju možemo napraviti shodno mestu primene ili izvoru napajanja. Prema mestu primene agregati za struju mogu biti prenosni ili fiksirani, dok prema izvoru napajanja postoje benzinski, dizel, solarni i gasni agregati. 

Benzinski agregati

Benzinski agregati su najtraženiji model agregata za sve primene. Rade, kao što sam naziv kaže, na benzin, i pružaju električnu energiju za rad svih kućnih aparata, ukljućujući i osetljivu elektroniku računara, mobilnih telefona i televizora. Emisija štetnih isparenja je manja nego kod dizel modela, a ono što je naročita prednost benzinskih agregata je tih rad: ovi bešumni agregati za struju mogu raditi bilo gde, bez da ometaju vaše komšije.

Dizel agregati

Dizel agregate pokreće dizel gorivo. Snažni su, izdržljivi i pouzdani, te su stoga odličan izbor ako su jedini izvor napajanja, a pogodni su i za industrijske primene. Uglavnom su većih dimenzija i težine, pa nisu pogodni za često prenošenje. Proizvode značajnu emisiju štetnih gasova i veliku količinu buke, što znači da nisu pogodni za rad u urbanim sredinama. 

Solarni agregati

Solarni agregati za struju pretvaraju generisanu sunčevu energiju u električnu. Oni su ekološki prihvatljivi, jer ne izazivaju nikakva zagađenja životne sredine, ali ujedno su i najskuplja vrsta agregata, te su najmanje zastupljeni na tržištu.

Gasni agregati

Gasni agregati rade na prirodni gas, koji pretvaraju u struju. Pouzdani su i tihi, sa niskom emisijom štetnih gasova, ali imaju dva nedostatka: prvi je cena, a drugi je nestanak napajanja gasa, kada i agregati prestaju sa radom.

Prednosti agregata za struju

Agregati za struju igraju važnu ulogu u funkcionisanju mnogih domova i preduzeća, uključujući bolnice, medicinske ustanove, računarske centre i gradilišta. Neke od uobičajenih prednosti agregata uključuju:

 

  • Obezbeđuju rezervno napajanje u slučaju nestanka električne energije.
  • Za preduzeća, agregati su dobra investicija jer štite firme od nestanka struje zbog kojeg bi pretrpeli značajne finansijske gubitke, bezbednosne rizike i, u slučaju bolnica i medicinskih ustanova, gubitke ljudskih života.
  • Obezbeđuju struju za alate i opremu na udaljenim lokacijama gde je mrežna infrastruktura nedostupna. 
  • Poboljšavaju bezbednost u domovima i preduzećima održavanjem funkcionisanja sistema alarma i video nadzora.
  • Proizvode uštede koje premašuju njihovu nabavnu cenu zahvaljujući njihovoj ekstremnoj izdržljivosti.
  • Ostvarićete uštede prelaskom na struju iz agregata u vreme kada je „skupa“ struja.

Kako agregati za struju rade?

Da bismo razumeli mehaniku agregata za struju, potrebno je samo da pogledamo svojstva energije koja upravljaju svetom oko nas. 

Sve što se kreće, sija ili zuji, bilo prirodno ili veštačko, to čini pretvaranjem jedne vrste energije u drugu. Ljudsko telo pretvara hranu u fizičku energiju. Radio pretvara električnu u zvučnu energiju. Čak se i ogromna količina električne energije koja je dostupna javnosti proizvodi iz drugih izvora: recimo, hidroenergija se prevara u električnu. Gasni i dizel agregati rade po istom jednostavnom principu. Oni pretvaraju mehaničku energiju u električnu energiju.

Način na koji agregat radi je veoma sličan principu rada automobila, a mehaničke komponente rade na skoro isti način. Kao i vaš automobil, agregat koristi snažnu bateriju koja se puni za pokretanje i održavanje svog osnovnog nivoa energije. Agregat je opremljen rezervoarom za gorivo koji snabdeva njegov motor potrebnim resursima za proizvodnju mehaničke snage. 

Mnogi agregati čak rade na istim gorivima koja se koriste u automobilima, iako postoji više dostupnih opcija. Manji agregati za domaćinstava često rade na benzin, ali veći industrijski agregati obično imaju dizel motore ili motore na prirodni gas. Bez obzira na vrstu goriva, motor radi zajedno sa alternatorom. Ovaj alternator sadrži električne provodnike koji reaguju na mehaničku energiju motora i pretvaraju je u korisnu električnu energiju.

Najbolje vreme za kupovinu agregata za struju je onda kada vam nije potreban. Mislite na vreme i ne dozvolite da vas bilo koji scenario iznenadi. 

Reklame