Poskupelo daljinsko grejanje, drvo, pelet i ugalj, skočiće i cena struje
Foto: Glas Zaječara
Ekonomija

Poskupelo daljinsko grejanje, drvo, pelet i ugalj, skočiće i cena struje

pre 57 minuta Miljko Stojanović

Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, dakle za tri nedelje, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu. Neki kažu da su zakasnili jer ih je u septembru sačekala "jača" cena peleta i drva.

Prema iskustvima vlasnika stovarišta, kupci i ove godine najčešće se opredeljuju za ogrevno drvo, pelet, briket, kao i drveni, polukameni i kameni ugalj, piše Nova.rs.

Drva

Ono što je najpovoljnije i jeftinije u odnosu na struju i na gas, jeste ogrev na drva.

Međutim, ove godine dogodilo se malo iznenađenje jer je cena drva značajno skočila i to krajem avgusta.

Cena drva za ogrev može se najbolje uočiti na različitim oglasima.

Recimo, na "Halo oglasi" nude se drva za ogrev i to više vrsta: bukva, grab, cer, hrast, bagrem, a pojedini trgovci nude i drva na džakove i ljuske na džakove za potpalu. 

Kubik takvog ogrevnog drveta varira, pa je, recimo, moguće naći kubik drva po ceni od 6.000, 7.000 ili 8.000 dinara, a na nekim mestima cena je i 10.000 dinara, ali uz dogovor da dovoze na adresu.

Tako, maksimalna cena kubika drva, putem oglasa, iznosi oko 10.000 dinara.

Ako se za prosečnu grejnu sezonu u kući ili stanu uzima površina oko 60 do 100 kvadrata, onda je potrebno između sedam i 12 kubnih metara ogrevnog drveta, što je najviše 120.000 dinara odnosno 1.000 evra za jednu zimu.

Ukoliko je, pak, domaćinstvo veće, biće potrebno više drva, a s tim i više para.

Što se tiče kupovine drveta na stovarištima, cena je malo veća nego na oglasima.

Recimo, na jednom stovarištu kod Novog Sada cena je 10.500 po metru, dok se usluga sečenja i cepanja naplaćuje dodatno po 500 dinara.

Ta cena varira, pa je u Beogradu i za 2.000-3.000 dinara veća.

Kao ogrev koristi se i briket, a tona briketa je 36.000 dinara po toni, što je i dalje jeftinije u odnosu na drva.

Tako da je cena drva, u odnosu na prošlu godinu, porasla za oko 2.000-3.000 dinara.

Ugalj

Prema najnovijim informacija, cene uglja za ogrev u Srbiji kreću se od 15.000 do 28.000 dinara po toni, u zavisnosti od vrste, kvaliteta i porekla uglja.

Na stovarištima su, prema svedočenjima trgovaca, cene uglja uglavnom stabilne i nisu značajnije skočile u odnosu na prošlu godinu. Glavni razlog je umerena potražnja i činjenica da su ove sezone drastično poskupele druge vrste ogreva, poput drveta i peleta, dok je ugalj ostao na sličnom nivou.

Isto kao i drva, i ugalj se za ogrev može naći po različitim oglasima.

Nudi se sirovi i sušeni ugalj, kameni i drveni, a dosta trgovaca nudi prevoz na adresu.

Najskuplji je sušeni, dok je najpovoljniji drveni ugalj - lignit.

Na konačan trošak utiče i prevoz. Većina prodavaca dostavu do kućne adrese obračunava dodatno, pa stvarna cena ogreva za domaćinstvo može biti viša od one istaknute na stovarištu.

Pelet

Pelet je, reklo bi se, najviše korišćen ogrev u Srbiji, čak i ako njegova cena svako malo skače.

Trenutna cena peleta ide od 33, 34.000 dinara do 50.000 dinara po toni (odnosno paleti), u zavisnosti od proizvođača, kvaliteta i stovarišta.

Stručnjaci kažu da cene jesu veće, ali da variraju i da zato kupci dobro otvore oči.

Međutim, mana je što se na pelet čeka i do dve nedelje.

Trgovci u oglasima nude pelet za koji trvde da je "originalni" od bukve, potom pelet A1 i A2 kvaliteta sa garancijom, a cena takvog ogreva, kako se ističe u oglasu, je 44.000 dinara.

Nudi se u vrećama od 15 kilograma, a recimo na jedno oglasu cena ovakvih 65 vreća iznosi 400 evra.

Moguće je pronaći i jeftiniju varijantu - do 32.000 dinara, s tim što se navodi da je taj ogrev "nižeg kvaliteta".

Prema rečima stručnjaka, ljudi kupuju pelet najviše zbog visokog komfora i automatizacije grejanja, što im omogućava lagodnost sličnu grejanju na struju ili gas, ali uz korišćenje čvrstog goriva.

Za razliku od klasičnog drveta ili uglja, nema cepanja, slaganja, niti svakodnevnog loženja više puta dnevno. Peći i kotlovi na pelet rade automatski – dovoljno je napuniti spremnik jednom u nekoliko dana, a sistem sam dozira gorivo i održava temperaturu preko termostata.

Sagorevanjem kvalitetnog peleta ostaje svega oko jedan odsto pepeča. To znači da nema gustog dima, pepela i čađi u kući, a čišćenje kotla je neuporedivo brže i ređe nego kod tradicionalnog ogreva

I ono najpraktičnije - pelet dolazi upakovan u standardne džakove od 15 kg koji su čisti, ne rasipaju se i zauzimaju do četiri puta manje prostora u podrumu ili garaži u poređenju sa prostorom koji je potreban za istu količinu toplote iz drveta ili uglja.

Nove cene grejanja od 1. oktobra: Poskupljuje i topla voda

Inače, 23. septembra je stigla informacija da su Beogradske elektrane uputile Sekretarijatu za energetiku zahtev za odobravanje novih cena toplotne energije za grejnu sezonu od 1. oktobra ove godine, po kom bi one za stambeni i poslovni prostor bile smanjene za 5,57 odsto, dok bi se cena fiksnog dela za snagu za oba prostora povećala za 18,02 odsto, objavio je portal Biznis.rs.

Po toj odluci predloženo je da se umanji cena varijabilnog dela energije za stambeni prostor sa 8,21 na 7,76 dinara po kilovat satu (din/kWh) bez poreza na dodatu vrednost (PDV), a kod poslovnog prostora sa 10,02 na 9,46 dinara po kilovat-satu, bez PDV, piše biznis.rs.

Fiksni deo za snagu, za stambeni i za poslovni prostor povećao bi se sa sadašnjih 6.350,58 na 7.494,86 dinara po kilovat-satu godišnje za sve korisnike.

Kod naplate prema zagrevanoj površini i instalisanoj snazi predloženo je da se cena za stambeni prostor povećava za 9,44 odsto, odnosno sa 1.679,35 dinara po kvadratnom metru godišnje na 1.837,89 dinara po kvadratu bez PDV-a.

Predloženo je i da se cena naplate potrošene tople vode (PTV) za sve potrošače poveća za deset odsto.

I struja skače

Stručnjaci kažu da je dogovor o povećanju cene električne energije već postignut, ali da još nije precizirano kada će stupiti na snagu. Povećanje bi moglo da bude realizovano u oktobru ili do kraja godine, a pre toga potrebno je utvrditi termin primene i konačan procenat povećanja.

Procene su da bi povećanje moglo da bude između 3,7 i 4,7 odsto.

Izvor: N1

Podeli vest
O autoru
Miljko Stojanović

Kratka biografija autora trenutno nije dostupna.

GLAS ZAJEČARA

Sva prava zadržana - "Kompas Media", Anđela Risantijević, PR, Zaječar, Varšavska 10. Preuzimanje sadržaja sa informativnog portala, bilo u celosti ili delimično bez prethodne saglasnosti "Kompas Media" predstavlja povredu autorskih prava.