Male boginje u Srbiji: Epidemija u Boru, među obolelima i bebe koje još nisu stekle uslov za MMR vakcinu
U Srbiji raste broj obolelih od malih boginja. Od početka godine, zaključno sa 15. novembrom, prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” registrovano je 30 slučajeva malih boginja (morbila), najviše u Boru gde je od 4. novembra zvanično proglašena i epidemija.
Samo od početka oktobra registrovano je 25 slučajeva morbila i to 21 na teritoriji Bora, dva slučaja u Beogradu, po jedan u Požarevcu (zdravstveni radnik koji je ostvario kontakt da slučajem iz Bora u Opštoj bolnici u Požarevcu) i na teritoriji u nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Kosovska Mitrovica.
Pre toga, Batut beleži da je po jedan slučaj morbila registrovan u Novom Pazaru i Beogradu u aprilu, odnosno maju, dok su tri slučaja registrovana takođe na teritoriji nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Kosovska Mitrovica tokom avgusta i septembra.
Broj registrovanih slučajeva morbila po mesecima u 2026 Izvor: Batut
Iz Instituta Batut ukazuju da se radi o akutno, veoma zaraznom oboljenju koje izaziva virus malih boginja (Morbilli virus), koje može imati tešku kliničku sliku i dovesti do komplikacija koje za posledicu mogu imati i smrtni ishod.
„Komplikacije su češće kod dece mlađe od pet godina, odraslih osoba starijih od 20 godina i kod osoba sa različitim stanjima oslabljenog imuniteta i obuhvataju: upalu srednjeg uva (kod 6–8 od 100 obolelih osoba), upalu pluća (kod 1–6 od 100 obolelih), zapaljenje mozga (kod 1–2 od 1.000 obolelih), kao i subakutni sklerozirajući panencefalitis, retku, ali veoma tešku kasnu komplikaciju koja se javlja nekoliko godina nakon infekcije virusom morbila, pri čemu značajan faktor rizika za navedenu komplikaciju predstavlja obolevanje u mlađem uzrastu“, objašnjavaju u Institutu Batut.
Kako smo saznali, u Boru je iniciјаlnо еpidеmiја najpre priјаvljеnа još 9. oktobra sаmо u nаsеlju „Sеvеr”, a direktorka Zavoda za javno zdravlje “Timok” Aleksandra Mladenović potvrđuje za Danas da je u međuvremenu ona proširena na teritoriju celog grada zbog daljeg širenja obolevanja.
„Prema poslednjim raspoloživim podacima od 13. novembra ove godine registrovano je 21 obolela osoba, od kojih je sedmoro dece i 14 odraslih. Među obolelima su i deca mlađa od 12 meseci, koja zbog uzrasta još nisu stekla uslov za redovnu MMR imunizaciju“, kaže direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“, koji je nadležan za Zaječarski i Borski okrug.
Prema njenim rečima, trenutna epidemiološka situacija zahteva pojačan epidemiološki nadzor i kontinuirano sprovođenje svih propisanih protivepidemijskih mera što oni i rade.
„Zavod za javno zdravlje „Timok“ kontinuirano prati epidemiološku situaciju na teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga i zaključno sa 18. novembrom, na teritoriji ostalih opština ova dva okruga nisu registrovani oboleli od malih boginja. Epidemiološki nadzor se sprovodi kontinuirano, uz praćenje svih sumnjivih slučajeva i preduzimanje odgovarajućih mera“, navodi naša sagovornica.
Govoreći o obuhvatu vakcinacijom MMR vakcinom, Mladenović navodi da je tokom 2025. godine na teritoriji Borskog okruga taj procenat bio 81 odsto u prvoj godini života i 94 odsto u sedmoj godini. U Zaječarskom okrugu vakcinisano je za koji procenat više dece, pa je tako obuhvat MMR vakcinacijom bio 87 odsto u drugoj godini, odnosno 95 odsto u sedmoj.
„U prvoj polovini ove godine u Borskom okrugu zabeleženo je 57 odsto u drugoj, odnosno 76 odsto u sedmoj godini. U Zaječarskom okrugu, u istom periodu, bilo je 59 odsto u drugoj godini, odnosno 85 odsto u sedmoj godini. Važno je napomenuti da su ovo podaci za prvih šest meseci i da nisu konačni godišnji pokazatelji. Imajući u vidu dinamiku sprovođenja imunizacije tokom godine, očekuje se povećanje obuhvata obuhvata do kraja 2026.“, navodi Mladenović.
Dodaje da u saradnji sa drugim nadležnim institucijama prate obuhvat vakcinacijom i sprovode mere za unapređenje, kroz praćenje vakcinalnog statusa, reviziju vakcinalnih kartona, zdravstveno-vaspitni rad i upućivanje preporuka za sprovođenje vakcinacije.
„Poseban značaj ima dostizanje preporučenog obuhvata od najmanje 95 odsto sa obe doze MMR vakcine, kako bi se obezbedila kolektivna zaštita stanovništva i sprečilo dalje širenje morbila. To je posebno važno za zaštitu najosetljivijih kategorija stanovništva“, ističe naša sagovornica.
Prema podacima Instituta Batut, najveći broj obolelih od malih boginja je među nevakcinisanom decom mlađom od četiri godine i među odraslim osobama starijim od 20.
Naglašavaju da su pooštrene mere epidemiološkog nadzora nad malim boginjama na teritoriji Srbije na snazi od 7. februara 2024. godine, što je u skladu sa Planom aktivnosti za odstranjivanje ove bolesti, a koji podrazumeva prijavu sumnje, laboratorijsku dijagnostiku, izolaciju i lečenje obolelih, zdravstveni nadzor, epidemiološki nadzor, vakcinaciju nevakcinisanih lica, vakcinaciju osetljivih lica iz kontakta unutar 72 sata i slično.
„Imajući u vidu pomenute okolnosti, period zaraznosti, sezonost, ostvarene kontakte, mere pooštrenog nadzora treba sprovoditi do daljnjeg, odnosno najmanje do isteka perioda dvostruke maksimalne inkubacije od poslednjeg registrovanog slučaja, a u skladu sa procenom epidemiološke situacije u žarištu epidemije, odnosno na teritoriji Republike. A najefektivnija mera prevencije malih boginja je pravovremena vakcinacija kombinovanom vakcinom protiv malih boginja, zauški i rubele (MMR vakcina), koja se prema Kalendaru obavezne imunizacije u našoj zemlji sprovodi sa dve doze, pri čemu se prva daje sa navršenih 12 meseci života, a druga pre upisa u prvi razred osnoven škole“, naglašavaju iz Batuta.
Prošle godine u Srbiji je prvom dozom MMR vakcinom uobuhavćeno 72, 8 odsto dece, dok je obuhvat drugom dozom, pre upisa u prvi razred, bio 91 odsto plаnirаnе pоpulаciје.
„U ovom momentu je od izuzetnog značaja sprovođenje imunizacije sve dece uzrasta od 12 meseci do navršenih 18 godina koja nisu vakcinisana MMR vakcinom, u skladu sa Kalendarom. Pored toga, imunizacija MMR vakcinom obavezna je i za sve zdravstvene radnike, rođene 1971. godine i kasnije, koji nisu primili dve doze vakcine sa komponentom protiv morbila, odnosno kod kojih je serološki test na antitela protiv morbila negativan“, poručuju iz Batuta.
Male boginje – simptomi
Inkubacija je obično od 10 do 12 dana, a male boginje karakteriše: temperatura, malaksalost, crvene i suzne oči, curenje iz nosa, kašalj i karekteristična crvena ospa. Pad imuniteta posle bolesti može da traje nekoliko nedelja i razlog je povećane osetljivosti na druge infekcije.
U Evropi više od 15.000 obolelih od morbila
Slučajevi morbila registrovani su i u drugim evropskim zemljama, a prema podacima Svetske zdravstvene organizacije tokom ove godine, do 30. septembra, u Evropskom regionu zabeleženo je 15.239 slučajeva morbila, čai i dva smrtna ishoda.
Čak 92 odsto obolelih registrovano je u devet zemalja, najviše u Kazahstanu (7.333), slede Ruska Federacija (1.416), Turska (1.141), Uјеdinjеnо Кrаljеvstvo (1.045), Kirgistаn (692), Ukrајina (640), Itаliјa (588), Bugаrska (588) i Tаdžikistаn (578).
SAD izgubile status, ima najviše obolelih u poslednjih 35 godina
U međuvremenu stigla je i vest da je Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO), međunarodno zdravstveno telo, ukinula Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) status zemlje u kojoj su male boginje eliminisane, a koji je stekla 2000. godine, nakon sprovođenja snažnih kampanja imunizacije i programa koji je omogućio besplatno vakcinisanje miliona dece. Od početka godine u ovoj zemlji zabeleženo više od 5.000 slučajeva malih boginja, što je
najveći godišnji broj u poslednjih 35 godina
, prema zvaničnim podacima.
Izvor: Danas