Foto: Cenzolovka
Reklame

Dunav produkcija, osnovana pre nešto više od mesec dana, zabeležila je odličan poslovni start kojem su doprineli milioni dinara poreskih obveznika. I pored tako kratkog postojanja, Dunav produkcija je već prihodovala 3,6 miliona dinara od devet lokalnih samouprava u Vojvodini. Koristi će imati i novosadski list Dnevnik, piše Cenzolovka.

Dok se većina građana Srbije prvih dana 2020. godine oporavljala od novogodišnjeg mamurluka i prazničnog prejedanja, činovnici u lokalnim samoupravama u Vojvodini marljivo su pripremali konkursnu dokumentaciju za novi krug sufinansiranja medijskih projekata.

Tako je raspisanih konkursa bilo već u prvoj nedelji januara, a sveukupno, do kraja tog meseca, od 45 vojvođanskih opština, njih 39 oglasilo je poziv za podnošenje projekata. Takav potez odmah je protumačen kao spremnost aktuelne vlasti da nahrani svoje medije u izbornoj godini.

Tih dana, početkom januara, Jovana Lukić iz Novog Sada verovatno je razvijala svoju novu biznis ideju. Iako anonimus u novosadskom medijskom svetu, odlučila je da osnuje produkciju koja će se baviti „proizvodnjom kinematografskog dela, audio-vizuelnih proizvoda i televizijskog programa“.

Čini to već 20. januara, s hiljadu dinara osnivačkog kapitala, a od narednog dana preduzeće Dunav produkcija iz Novog Sada i formalno je zaživelo.

Međutim, taj utorak, 21. januar, bio je datum kada su već u mnogim vojvođanskim opštinama bili raspisani medijski konkursi. Na tragu Boba Roka iz „Alana Forda“ da je „sada trenutak velikih odluka“, te da je „bolje živjeti sto godina kao milijunaš nego sedam dana u bijedi“, Jovana Lukić nije čekala naredni konkursni ciklus da testira znanje i sreću: ne, delovala je brzo, te je na adrese lokalnih samouprava odmah počela da šalje svoje projekte.

Dunav preliva u Dnevnik

Odvažnost se isplatila. Za nešto više od mesec dana postojanja Dunav produkcija (DP) dobila je iz budžeta lokalnih samouprava u Vojvodini 3,6 miliona dinara. Po svemu sudeći, u pitanju je suma koja će rasti kako budu stizali rezultati konkursa iz ostalih vojvođanskih opština.

Dunav produkciju do sada su nagradile opštine Kovin, Šid, Bela Crkva, Sremski Karlovci, Bač, Nova Crnja, Plandište, Opovo i Žabalj. Najviše novca firma je dobila u Sremskim Karlovcima, gde je projekat „inovativnog“ naziva „Informisanje u opštini Sremski Karlovci“ sufinansiran sa 600.000 dinara.

Pomalo šokantan epilog konkursa dogodio se u Titelu, gde je Dunav produkcija odbijena, uz napomenu da je budžet projekta „predimenzioniran“, te da namena projekta nije dovoljno definisana.

U svakoj od opština koje su podržale DP konkursi su bili raspisani i po dve nedelje pre nego što je preduzeće uopšte počelo da postoji. Uz to, u svakoj opštini koja je do sada pomogla projekte novoosnovane firme sedeli su predstavnici Profesionalnog udruženja novinara Srbije, Nove mreže Srbije, Asocijacije elektronskih medija Vojvodine, te Udruženje elektronskih medija ComNet, udruženja koja su poznatija više po učešću u konkursnim komisijama nego po unapređenju položaja novinara i medija u Srbiji.

Koristi od aktivnosti DP-a imaće i Dnevnik Vojvodina Press, izdavač jedinog dnevnog lista na srpskom jeziku u Vojvodini – Dnevnika. Prema raspoloživoj dokumentaciji koju je prikupila Cenzolovka, barem šest od devet do sada nagrađenih projekata biće tokom ove godine realizovano upravo u Dnevniku, a sva je prilika da postoji dogovor o saradnji na osnovu kojeg bi zapravo svi projekti Dunav produkcije bili realizovani u ovom novosadskom dnevnom listu.

Na pitanja Cenzolovke o novoosnovanom preduzeću i naglom uspehu u Vojvodini, direktorka Dunav produkcije Jovana Lukić do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila. Odgovor smo potražili i na adresi Braće Jovandić 11 u Novom Sadu, gde je registrovano preduzeće, ali tamo nema ni traga od nečega što bi moglo da bude DP.

Podjednako nem ostao je i direktor Dnevnik Vojvodina Pressa Dušan Vlaović, koji nije odgovorio na pitanja o povezanosti preduzeća kojim upravlja i nove produkcije, o tome kakvu će korist od saradnje imati Dnevnik, da li će sve svoje projekte DP realizovati u ovom mediju, kao ni da li će na ovim projektima biti angažovani novinari ovog dnevnog lista.

Međutim, odgovore na pitanja o tome da li konstantno imaju projektne zadatke, znaju li u čije ime ih realizuju, kao i da li su dodatno plaćeni za te tekstove, odgovore nismo dobili ni od zaposlenih u Dnevniku s kojima smo kontaktirali, jer kažu da nisu upućeni u tu temu.

SARADNJA KOJU PLAĆAJU GRAĐANI

Ovo nije prvi put da Dnevnik ima blisku saradnju sa nekom produkcijom. Prošle godine u Vojvodini su bile izuzetno aktivne firme DVP Produkcija i DVP Digital, koje su registrovane na istoj adresi kao i Dnevnik Vojvodina Press.

Osim zajedničke adrese ove tri firme, spona između njih je i direktorka finansija uDnevnik Vojvodina Pressu Senka Jovanović, koja je istovremeno i direktorka u obe ćerke firme koje su prošle godine poharale konkurse u Vojvodini, zajedno dobivši, kako je pokazalo istraživanje Cenzolovke, više od 23 miliona dinara u 36 od 45 vojvođanskih opština.

DVP Digital i DVP Produkcija samo su nastavili tradiciju firme Panonija media sa kojom je Dnevnik imao uspešnu konkursnu saradnju tokom 2018. godine. U 2020. godini tu tradiciju će, po svemu sudeći, nastaviti mlado preduzeće Dunav produkcija, ali, kako pokazuju rezultati konkursa u Kikindi i Novom Kneževcu, Dnevnikove ćerke firme i u ovoj godini će imati još šta da pokažu.

Svrhu osnivanja produkcija uoči nove konkursne sezone i logiku poslovne saradnje s „velikim“ – uglavnom provladinim medijima – u dobroj meri oslikava primer projekta „Podrška osobama s invaliditetom“ produkcije Panonia media koja je od Grada Novog Sada dobila 400.000 dinara, a za realizaciju projekta izabran je Dnevnik. Međutim, od te sume, Panoniji je ostalo svega 40.000 dinara, dok je Dnevnikupripalo čak 360.000 dinara na ime „troškova lektorisanja, grafičke obrade, preloma i objavljivanja projektnog materijala“.

Kako je ranije rečeno za Cenzolovku, osnivanje produkcija i saradnja medija s njima samo je manevar kako bi se zaobišao zakonski maksimum dozvoljene državne pomoći. Provladini mediji, kakav je Dnevnik, nemaju problema kada je u pitanju konkursna podrška, jedini problem mogao je da se javi u slučaju prelaska 23 miliona dinara, koliko je limit državne pomoći koji jedan medij može da dobije u roku od tri godine (de minimis). U takvoj situaciji pribegava se osnivanju produkcija, o čemu više možete da čitate OVDE.

Reklame