Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju sutra jedan od petanest najvećih hrišćanskih praznika – Bogojavljenje.
Ovaj praznik ustanovljen je u znak sećanja na krštenje Isusa Hrista na reci Jordanu, a koje predstavlja ujedno i prvo objavljivanje tajne svete Trojice – Oca, Sina i Svetog Duha.
Na Bogojavljenje, prema običaju, vernici se pozdravljaju sa – „Bog se javi“ – „Vaistinu se javi“.
Veliki je broj narodnih običaja i verovanja vezanih za ovaj praznik.
Na Bogojavljenje ne treba ništa u kući raditi, prati veš, a tkanje i šivenje treba obavezno izostaviti.
Prema pravcu vetra koji preovlađuje određuje se kakva će biti godina: ako istočni vetar, godina će biti sušna; ako duva južni – buće kišna i bolešljiva, ako duva zapadni – biće rodna, ali i olujna, a ako duva severni – biće hladna i gradobitna.
Jak mraz i sneg najavljuju rodnu i dobru godinu, a vedar i sunčan dan siguran su znak da će godina biti sušna.
Najpoznatije je svakako verovanje da se u ponoć nebesa otvaraju i da će svaka jasno formulisana i nebu upućena molitva i želja biti ispunjena.
U pravoslavnim hramovima, na ovaj praznik se osveštava voda koja se smatra lekovitom i zaštitom od nečistih sila i čuva se u kućama do sledećeg velikog vodoosvećenja.
Na Bogojavljenje u Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice biće služena sveta arhijerejska liturgija sa početkom u 8 časova, a po okončanju liturgije u porti crkve biće izvršeno vodoosvećenje.
