Vernici srpske pravoslavne crkve danas slave Aranđelovdan: Prvi među anđelima obilazi bolesnike

U Sabornom hramu u Zaječaru biće služena sveta liturgija, sa početkom u osam časova.

Foto: www.bronzic.com
Reklame

Mnoga su narodna verovanja ο ovom Anđelu. On obilazi sve bolesnike. Ako stane kod nogu, nije dobro; ako stane kod glave, dobro je – bolesnik će prezdraviti. Po narodnom verovanju, koje je zabeleženo i u narodnoj poeziji, kad su sveci delili uloge, Arhanđel Mihailo dobi jesenje i zimsko vreme. Vreme zime i zimske teškoće. Govori se da u ovo vreme Arhanđel luta svetom obučen u prosjaka.

Ovaj dan, 21. novembar, ustanovljen je kao praznik Arhanđela Mihaila u vreme Silvestera I Rimskog (314-335) i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog (†326). Izabran je novembar, jer se zna da je Bog stvarao svet na ovaj dan u martu, a kako ima devet činova anđelskih, počasni deveti mesec od marta do novembra posvećen je Arhanđelu Mihailu. On je prvi među Anđelima, i vojvoda anđelske, nebeske vojske.

Arhanđel Mihailo sedi na nebesima, gleda ceo svet, i kada poželi silazi među narod da izgrdi nevernike i pomogne nevoljnicima. Ne pravi nikakvu razliku među ljudima ako se ogreše. Bilo da su oni carevi ili puki siromasi. Kad neko pogreši mora da to i okaje.

Ovaj praznik se proslavlja isto kao i sve druge Krsne slave, pripremom slavskog kolača, koljiva i vina, i osveštanjem koje obavlja sveštenstvo Crkve.

U narodu postoji pogrešna tradicija da slavari ne spremaju žito (koljivo) za Aranđelovdan, jer kažu da je Arhanđel Mihailo „živi svetac“. Ne postoje „mrtvi sveci“.

Svi svetitelji su živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav, pošto je Bog – Bog živih a ne mrtvih. Pored toga, žito predstavlja žrtvu Bogu, i nevezano za svetitelja, sprema se za sve Krsne slave, bez iznimke i razlike.

Istu tu žrtvu prinosimo Bogu i na parastosima, a ona predstavlja znak i veru u opšte Vaskrsenje. Nažalost, mnogi i pored upozorenja Crkve na pogrešnu praksu nespremanja žita, i dalje nastavljaju po svome, jer su „tako radili i njihovi očevi“.

Mnoga su narodna verovanja ο ovom Anđelu. On obilazi sve bolesnike. Ako stane kod nogu, nije dobro; ako stane kod glave, dobro je – bolesnik će prezdraviti. Po narodnom verovanju, koje je zabeleženo i u narodnoj poeziji, kad su sveci delili uloge, Arhanđel Mihailo dobi jesenje i zimsko vreme. Vreme zime i zimske teškoće. Govori se da u ovo vreme Arhanđel luta svetom obučen u prosjaka.

Takođe se veruje da Arhanđel Mihailo šeta u prosjačkom odelu i iskušava bogataše –  skorojeviće, te ako mu ne udele milostinju, pretvara ih u prosjake.

Jedno narodno verovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se verje da samo on može oterati vukove.

U Sabornom hramu u Zaječaru biće služena sveta liturgija, sa početkom u osam časova.

Reklame