Foto: Magnum radio, Zamedia, Glas Zaječara
Reklame

Da aktuelna gradska vlast koju čine SNS i SPS ne haje za zakone i propise, svesno ih zloupotrebljavajući, a ponekad i otvoreno kršeći, nije nikakvo iznenađenje. Iznenađenje je još manje ako znamo da su upravo pojedini nosioci javnih funkcija u našem gradu, inače nadležni za njihovo sprovođenje, ranije pravnosnažno osuđivani za zloupotrebe službenog položaja, ili se pak protiv njih vode krivični postupci zbog primanja mita i nameštanja tendera, nasilja u porodici, privrednopravnih prestupa itd.

To kršenje propisa najbolje možemo videti na primeru javnih preduzeća širom Srbije, koja nakon svakih izbora postaju omiljeni partijski plen, mesta za udomljavanje poslušnih stranačko-parazitskih kadrova, te sigurne kuće pod čijim krovovima se odvijaju finansijske i svake druge malverzacije. Bitno drugačija situacija nije ni u našem, sve manjem gradu na Timoku, koji svake godine napusti sve više stanovnika koji iz nekog samo njima znanog razloga ne žive životima ekonomskog blagostanja o kome se svakodnevno priča u medijima sa nacionalnom pokrivenošću.

Kada već govorimo o javnim preduzećima i ustanovama u našem gradu, ono što će svakako obeležiti protekli četvorogodišnji period jeste i “vd stanje” u kome se ista konstantno nalaze. Umesto da budu izabrani na konkursima kako nalaže zakon, većinu direktora Skupština grada imenovala je kao vršioce dužnosti. Na ovaj način, na najviše i najodgovornije pozicije dolaze politčki birani, lako smenjivi, ali prvenstveno poslušni kadrovi, koji neretko ne ispunjavaju ni osnovne uslove za izbor predviđene zakonom.

Koje uslove moraju da ispune direktori javnih preduzeća?

Prema Zakonu o javnim preduzećima, da bi neko bio izabran za direktora mora da ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima koji su povezani sa delatnošću javnog preduzeća, pet godina iskustva na poslovima za koje se zahteva visoko obrazovanje, da poznaje oblast korporativnog upravljanja, da ima iskustvo u organizovanju rada i vođenju poslova, kao i da nije član organa političke stranke. Identične uslove moraju da ispune i vršioci dužnosti.

Ko su i šta rade vršioci dužnosti direktora?

Vršioci dužnosti direktora jesu lica imenovana od strane Skupštine grada, koja u ograničenom vremenskom periodu, shodno odredbama Zakona o javnim preduzećima, obavljaju poslove iz nadležnosti direktora, kako bi bez smetnji to javno preduzeće moglo da posluje u vremenskom periodu od raspisivanja konkursa, pa sve do okončanja postupka izbora direktora. Vršioci dužnosti obavljaju sve poslove iz nadležnosti direktora, ali samo u tom, ograničenom vremenskom periodu. Zakonodavac je trajanje tog vremenskog perioda ograničio na maksimalnih godinu dana od imenovanja vršioca dužnosti. Slično kao što jedna opština ili grad, nakon raspuštanja skupštine jedinice lokalne samouprave ima privremeni organ do konstituisanja nove skupštine i izbora izvršnih organa, a koji obavlja tekuće i neodložne poslove iz nadležnosti skupštine i izvršnih organa, tako i jedno javno preduzeće, do zakonitog izbora svog novog direktora na konkursu, ima vršioca dužnosti, čiji je primarni zadatak obezbeđivanje normalnog i nesmetanog funkcionisanja javnog preduzeća i sprovođenje konkursa za izbor novog direktora.

Kakva je situacija u našem gradu po pitanju javnih preduzeća, najbolje govori činjenica da niti u jednom od njih, od prethodnih lokalnih izbora do danas, nije sproveden konkurs za izbor direktora, već su uglavnom rotirani politički podobni pojedinci i poslušnici koje je jednostavno kontrolisati. Situacija je malo drugačija u slučaju na javnom konkursu izabranih direktora, koji su svakako samostalniji u svom radu, a i za čije je razrešenje potrebno da se objektivnim pokazateljima dokaže kako su radili loše. Motivisani dobro plaćenom sinekurom na koju su postavljeni, a u strahu da uvek mogu biti razrešeni bez obrazloženja na bilo kojoj sednici Skupštine grada, vršioci dužnosti direktora su ništa drugo do lutke na koncu onih koji vladaju, i bespogovorno izvršavaju sve što ovima padne na pamet, od stranačkorodbinskih zapošljavanja do burazerskih tendera i poslova. Pored činjenice da nema sprovedenih konkursa za izbor direktora javnih preduzeća, mnogi od vršilaca dužnosti nisu u zakonitom statusu, imajući u vidu da im je odavno istekao mandat i rok postavljenja.

Većinu vršilaca dužnosti direktora čine uglavnom megatrend stručnjaci opskurnih biografija, skromnog ili nikakvog radnog iskustva, neretko i oni kojima je funkcija vd direktora prvo zaposlenje u životu.

No, da pođemo redom…

Krajem 2017. godine, nakon gašenja starog javnog preduzeća, za vršioca dužnosti novoformiranog gradskog mezimčeta – JKP Timok održavanja, imenovan je Vice Lalić. Iz odborničke klupe, i pored toga što nije ispunjavao sve opšte uslove predviđene Zakonom o javnim preduzećima za obavljanje ovako važne i odgovorne funkcije, ustoličen je u direktorsku fotelju. Svoju funkciju vršioca dužnosti obavljao je sve do 25. februara 2020. godine, kada je na njegovo mesto došao Ljubiša Trifunović iz Bora. Dakle, protivno odredbama Zakona o javnim preduzećima, Vice Lalić je funkciju vršioca dužnosti obavljao u trajanju od čak 26 meseci! Čitavih 14 meseci duže od predviđenog zakonskog maksimuma. Dakle, iako mu je status vd direktora prestao po sili zakona, Vice Lalić je i dalje rukovodio ovim javnim preduzećem, uredno primao platu, odlazio na službena putovanja i koristio službeno vozilo. 25.02.2020. godine, na mesto Vice Lalića (koji u međuvremenu prelazi na mesto pomoćnika direktora u istom preduzeću, ali dobija i još jednu funkciju – likvidacioni upravnik JP Direkcija za izgradnju) dolazi novi vršilac dužnosti, Ljubiša Trifunović. Do isteka njegovog mandata kao vršioca dužnosti direktora u ovom javnom preduzeću, ostalo je nešto manje od mesec dana. Pogađate, ni u njegovom mandatu, kao ni u mandatu njegovog prethodnika, konkurs za izbor direktora ovog javnog preduzeća nije raspisan. Za JKP Timok održavanje se vezuju mnogobrojne kritike javnosti za neracionalno trošenje budžetskog novca i zloupotrebe ovlašćenja nadležnih organa. Od partijskih zapošljavanja, iznajmljenih klizališta, kupovine vozila i rekvizita, igara na vodi, nabavke sadnica cveća itd.

Po dobro oprobanom receptu gašenja javnih preduzeća i ustanova, krajem novembra 2017. godine likvidirana je i Ustanova Centar za kulturu i turizam “Cekit”, a osnovana Turistička organizacija grada Zaječara, za čijeg vršioca dužnosti je imenovana Ana Ignjatović, diplomirani menadžer. Nakon godinu dana, na mesto novog vršioca dužnosti dolazi Sanela Rakićević, diplomirani turizmolog, i tu funkciju obavlja sve do 11.09.2018. godine, kada podnosi ostavku. VD status ove ustanove se nastavlja, i za novog vršioca dužnosti direktora imenovan je još jedan diplomirani menadžer sa renomirane visokoškolske ustanove na Kraljevici, Dragana Gogić Rajković. Za razliku od svojih prethodnica, koje su makar funkciju vršioca dužnosti obavljale u zakonom ograničenom vremenskom periodu od godinu dana, Dragana Gogić Rajković je i dalje u direktorskoj fotelji, iako je od njenog imenovanja proteklo više od 16 meseci! Naravno, ni u slučaju Turističke organizacije, nemamo ono što čini samu suštinu vd statusa – raspisivanje javnog konkursa i izbor direktora ustanove. Od procvata turizma u ovom periodu Zaječarci pamte onaj vreli junski dan 2018. godine, kada je hiljade “turista” iz različitih krajeva Srbije autobusima pohrlilo u naš grad, umorno grickajući svoje sendviče i tražeći hladovinu dok ih je sa lepotama grada upoznavao niko drugi do pomoćnik gradonačelnika za sport, zatim prodaju pljeskavica na vašaru u Monfalkoneu, te nezaboravne šoljice i razglednice na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, na kojima je naš grad bio jedinstven po tome što je jedini u svom nazivu istovremeno imao i ćirilična i latinična slova.

U “vd stanju” nalazi se i JKP “Vodovod”, na čije su čelo odbornici Skupštine grada, nakon isteka mandata direktora Marka Paunovića, 15.03.2019. godine imenovali Nikolu Šarčevića, diplomiranog inženjera geologije za hidrogeologiju. Kao i u prethodnim primerima, i ovde imamo očigledno kršenje odredbi Zakona o javnim preduzećima o ograničenju vd statusa, imajući u vidu da imenovani vršilac dužnosti Nikola Šarčević svoju funkciju obavlja neprekidno već 22 meseca! Dr Nenad Ristović, lider pokreta Pobeda za naš grad, na svojoj godišnjoj konferenciji za štampu sredinom prošle godine, nazvao je rukovodstvo ovog javnog preduzeća kriminalnim klanom, navodeći da je kroz cenu vode pokrivan dug Delta Agrara prema ovom javnom preduzeću. Na zloupotrebe je ukazala i Narodna stranka u Zaječaru, a prvenstveno dr Dragoslav Ilić, zaposleni u ovom javnom preduzeću, kome je ubrzo uručen i otkaz ugovora o radu. Ostaje da se vidi kako će se o konkretnoj temi u budućem vremenskom periodu izjasniti nadležni državni organi, a do tada bi neko gospodinu Šarčeviću trebao da objasni da mu je mandat vršioca dužnosti direktora odavno prestao po sili zakona, te da svaki dokument koji je potpisao nakon 15. marta 2020. godine, nema nikakvu pravnu snagu. S tim u vezi, ne treba sumnjati u to da će otpušteni radnici verovatno sudskim putem biti vraćeni na posao, dok će troškove nečijeg kaprica i neznanja, po ko zna koji put, platiti Zaječarci. Da li treba uopšte navoditi da ni tokom ovih godinu dana i deset meseci vd statusa još uvek nije sproveden konkurs za izbor direktora? Naravno, nije!

Nakon isteka mandata direktora Ivana Žikića, 16.10.2019. godine Skupština grada Zaječara za vršioca dužnosti direktora JKSP “Zaječar” imenuje Zvonka Veličkovića, diplomiranog ekonomistu. Krajem novembra 2020. godine, šahovskim žargonom rečeno, dolazi do male rokade. Dotadašnji  predsednik nadzornog odbora ovog javnog preduzeća Milan Petković, diplomirani ekonomista sa Fakulteta za menadžment u Zaječaru, postaje novi vršilac dužnosti direktora, dok sa Zvonkom Veličkovićem (koji na funkciju vršioca dužnosti podnosi ostavku iako mu je vd status prestao po sili zakona?!) JKSP “Zaječar” zaključuje ugovor o radu. Takođe, za godinu i tri meseca koliko je ovo javno preduzeće bilo u vd statusu, još uvek nije sproveden konkurs za izbor direktora. Izgleda da je mnogo bolje na rukovodećim mestima imati ljude koji su poslušniji prema onome kome duguju izbor na tu funkciju, za razliku od direktora koji su samostalni u svom radu, i koji mogu biti smenjeni samo ako zloupotrebe funkciju ili ne ispune plan poslovanja.

JKP “Zaječarparking”, koje će ostati u gorkom sećanju onim Zaječarcima čija dugovanja po osnovu neplaćenih dnevnih karata je rukovodstvo ovog javnog preduzeća prodalo nekoj firmi iz Paraćina, a potom ista višestruko uvećalo za sudske, advokatske i izvršiteljske troškove, dobilo je svog vršioca dužnosti direktora 04.06.2020. godine u liku imenovanog diplomiranog pravnika Tanje Rangelov iz Bora. Naravno, za proteklih pola godine koliko se ovo javno preduzeće nalazi u vd statusu, nije raspisan javni konkurs za izbor direktora.

Pored gore navedenih, kao apsolutnog rekordera “vd stanja” u Zaječaru imamo dr Radeta Kostića, gradskog većnika grada Zaječara, koji već godinama obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora Specijalne bolnice za rehabilitaciju Gamzigrad u Gamzigradskoj banji, a protiv koga je Agencija za borbu protiv korupcije 2018. godine donela rešenje na osnovu koga je utvrđeno da je postupao suprotno odredbama zakona, na šta su blagovremeno ukazivali lokalni predstavnici pokreta “Dosta je bilo”, a o čemu su pisali Internet portali Zaječar Onlajn i Glas Zaječara.

Ono što treba istaći jeste podatak da su donedavno i ustanove Centar za socijalni rad i “Oblutak” imale vd direktore, koji su svojom servilnošću izgleda jedini zaslužili da budu izabrani za direktore nakon sprovedenog konkursa.

Opisana situacija sa javnim preduzećima u Zaječaru je izuzetno opasna, kako za javni interes, tako i za sredstva kojima ta preduzeća upravljaju.

Status vršioca dužnosti način je da se ti direktori drže pod direktnom političkom kontrolom i to na svakodnevnom nivou, jer mogu biti razrešeni bez obrazloženja. Iz tih razloga, nosioci najviših političkih funkcija u našem gradu na mestima vršioca dužnosti direktora čuvaju pojedince kojima je odavno istekao mandat. Ovaj status vršioca dužnosti znači da su sve njihove odluke ništave, počev od rešenja o zapošljavanju, otkazu, premeštanju, pa sve do poslovnih ugovora koji su u nekim slučajevima vredni milione dinara, jer ih donose i potpisuju građani koji se predstavljaju kao direktori iako odavno nisu u tom mandatu. Dakle, oni protivpravno odlučuju o mnogim važnim pitanjima: od zapošljavanja, do itekako vrednih, milionskih ugovora. Posebna priča je to što se kroz takva partijska preduzeća, efikasno i legalno, „ispumpava“ novac iz budžeta grada.

Za nešto manje od tri meseca, Zaječar ide na lokalne izbore. Najbolji način da naš grad izađe iz kontinuiranog vd stanja u kome se godinama nalazi, jeste promena onih koji njime vladaju. Hoće li Zaječarci imati dovoljno hrabrosti i mudrosti da načine takvu promenu, ili im ono što se događa zapravo odgovara, ostaje da se vidi.

Autorski tekst za portal Glas Zaječara: Predrag Stanković (Diplomirani pravnik)

Reklame