foto: pixabay

Cena nafta koja je do skoro rušila sve rekorde, poslednjih dana je na momente bila i u minusu – koronavirus je prouzrokovao istorijske promene na tržištu nafte u svetu. Zbog poremećaja ponude i potražnje, naftni giganti suočavaju se sa problemima gde da skladište naftu koju proizvedu i kome da je prodaju? Dok u svetu cena nafte vrtoglavo pada, koliko se to odražava na cene goriva na pumpama u Srbiji?

Barel nafte koji vredi manje od nula dolara. Pandemija koronavirusa uzdrmala je globalno tržište nafte i poremetila ponudu i potražnju za „crnim zlatom“. Proizvođači nafte su početkom sedmice bili primorani da plate da neko otkupi njihovu naftu.

Naftni giganti bili su spremni da plate samo da se oslobode nafte, koju nemaju gde da skladište. Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija za N1 kaže da su dramatični poremećaji na tržištu posledica kasnog dogovora koji su postigle članice OPEK-a oko smanjenja proizvodnje nafte na dnevnom nivou.

„Tržište nafte trpi udarce sa dve strane. Sa jedne strane je taj rat između proizvođača sirove nafte, pre svega Saudijske Arabije koja zatrpava tržište velikim količina nafte, a sa druge strane je potrošnja neverovatno opala zbog svega što se dešava oko koronavirusa. Sa obe strane tržište nafte trpi ogromne udarce posle kojih mnogi više vratiti. Veliko preispitivanje je sada u toku…“, kaže Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija.

Promene na globalnom nivou odrazile su se i na cene goriva na pumpama u Srbiji. Cena goriva je pala, tako vozači za litar benzina treba da izdvoje oko 130, a za litar dizela 140 dinara. Ipak, očekivanja vozača su da se trend opadanja cene goriva nastavi.

„Ovde kod nas i nije nešto pala u odnosu na svet, ali ne bi bilo loše da se malo reguliše da svi malo lakše funkcionišemo“

„Mislim da treba da padne još. Visoka je“, smatraju građani

N1: Koliko mislite da bi trebalo da bude cena zbog ovoga što se dešava u svetu?

„Ne zbog toga što se dešava u svetu, nego je generalno visoka, gorivo je skuplje od svega drugog, najveći je trošak“

„Sad ću tek da vidim kolika je cena, čuo sam da je pala cena i to me raduje. Nezadovoljan sam cenama goriva u Češkoj, Mađarskoj… Imamo najbolje cene i najbolju zemlju na svetu“

„Još je gorivo skupo za naše uslove. Ne bi trebalo da bude preko 110 ili 120 dinara. Moje mišljenje…“

„Skupo je. Mi živimo na Umci, radim u centru grada tako da mi treba dosta para“

A da li bi želje vozača mogle da se i ostvare u trenutku kada na svetskom nivou dnevno ima oko 20 miliona barela nafte viška? Stručnjaci podsećaju da je udeo države u formiranju cene dizela oko 65 odsto i da bi cena – ukoliko bi država odustala od svojih zahvatanja – bila oko 53 dinara za litar.

„Kada govorimo o cenama moramo da uđemo u strukturu cene – moramo da kažemo da je više od 60 procenata maloprodajne cene su državne dažbine. Ceo ovaj pad, od oko 25 dinara koliko je pojeftinio dizel, 23 dinara je zapravo smanjenje naftnog sektora, a 1,5 dinar je smanjenje po osnovu manjeg PDV-a“, objašnjava Mićović.

Ono što je sigurno – zaključuje sagovornik N1 – period niskih cena će potrajati, ali i dodaje: paradoksalno je da su cene na pumpama nikada niže, a ljudi u čitavom svetu ograničeni u kretanju.

Izvor: N1

Reklame