Foto: Screenshot rts

Zamenica direktorke Instituta za javno zdravlje Batut Darija Kisić Tepavčević izjavila je da je danas održan sastanak stručnih tela sa premijerkom Anom Brnabić i ministrom prosvete Mladenom Šarčevićem „koji se odnosio na pravljenje najopitmalnijeg modela za pohađanje nastave u osnovnim i srednjim školama“. Ona nije precizirala koji model je odabran, već je rekla da će javnost o tome biti obaveštena početkom sledeće nedelje.

„Analizirali smo iskustva zemalja koje su organizovale nastavu za vreme pandemije. Ostalo je još nekih par elemenata koje treba da usaglasimo. Analizirali smo svaki pojedinačni model i rešenje je da će biti donet model koji će predstavljati najmanji mogući rizik od prenošenja virusa u školskim kolektivima“, rekla je Kisić Tepavčević.

Govoreći o testiranju na lični zahtev, rekla je da to mogu da rade praktično sve ustanove koje mogu da vrše uzorkovanje – svi zavodi i instituti, većina domova zdravlja, odnosno više od 200 ustanova.

Ponovila je da je osam privatnih laboratorija podnelo odgovarajuću dokumentaciju, te da je u toku „finalizacija rešenja da li će da pristupe PCR testiranju“.

Navodi i da je vrlo izvesna verovatnoća da se poklopi oboljevanje od gripa i kovida.

„Vidimo da koronavirus nije jenjavao prethodnih meseci. Od početka oktobra pa do kraja marta je sezona gripa. Prethodne godine tokom meseca februara je bio najveći pik oboljevanja. Iste mere prevencije su i za virus gripa, ali je sreća da za njega imamo vakcinaciju“, rekla je.

Govoreći o praćenju kontakata zaraženih, Kisić Tepavčević je rekla da se danas ceo svet nalazi u fazi pandemije kada bi praktično svi trebalo da se smatramo kao kontakti i da se ponašamo kao da smo potencijalni nosioci virusa.

„Zato danas i nosimo maske. Verovatno svi mi poznajemo više osoba koje su bile ili su sada zaražene. U praćenju kontakata fokusiramo se na intenzivne kontakte – porodično okruženje. U širem kontekstu, svaki kontakt se prvo razmatra da li je bio rizičan ili ne, a onda u skladu s tim se donose i krajnje odluke, odnosno rešenja o samoizolaciji“, kaže zamenica dikretorke Instituta Batut.

U ovom momentu svi treba da se ponašamo kao da smo potencijalni kontakti, ponovila je.

Navela da je u KC „Dragiša Mišović“ hospitalizovano sedmoro dece, na Klinici za ginekologiju i akušerstvu tri trudnice su pozitivne. Na području Kosova i Metohije navodi da je 89 osoba hospitalizovano, a da u poslednja 24 časa nijedna osoba nije preminula od posledica koronavirusa.

Direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti KCS Goran Stevanović je rekao da je u zadnjih 24 sata na toj klinici bilo 156 pregleda, a da je 30 pacijenata bilo u stanju koje je zahtevalo hospitalizaciju.

„Na Klinici je trenutno 61 pacijent, od toga je četvoro u intenzivnoj nezi na invanzivnoj ventilaciji. Imamo nešto manji broj pregleda u odnosu na jul. U početku julskog dela dominirale su mlađe osobe, sada se vraća starija životna dob. Težina kliničke slike je i dalje slična, 20 odsto do jedne trećine zaraženih zahteva bolničko lečenje“, naveo je doktor.

Rekao je i da je od početka pandemije na Infektivnoj klinici pregledano 20.000 ljudi zbog sumnji na kovid, a da je 2.800 pacijenata lečeno u toj ustanovi.

Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković je rekao da se u KC Vojvodine od početka pandemije lečilo 1.600 pacijenta, kao i da se 244 pacijenta trenutno leče.

„I dalje su Beograd i Novi Sad s najvećim brojem novoobolelh, ali se povećava broj pacijenata u Leksovcu i Kruševcu, a manji pritisak je na bolnice u Valjevu i Šapcu. Za sada nemam podatak koliko je izlečenih“, naveo je Gojković.

Kolektivni imunitet daleko ispod neophodnog nivoa

Kada je u pitanju kolektivni imunitet na koronavirus Kisić Tepavčević je rekla da on zavisi od više faktora.

„Kolektivni imunitet je dinamičan pojam. Zavisi od više faktora, poput dužine imuniteta nakon preležane bolesti , da li postoji i koliko dugo traje, da li postoji vakcina i koliko drugo traje postvakcinalni imunitet, zatim tu je i antigenska stabilnost prouzrokovača, odnosno da li se on menja“, rekla je ona.

Dodala je i da prirodni priraštaj bitno utiče, jer novorođenčad smanjuju kolektivni imunitet, ali i migracije stanovništva.

„Prema nekim dosadašnjim procenama stepen kolektivnog imuniteta koji bi mogao da spreči dalje epidemijsko širenje bolesti je između 50 i 60 odsto. Najveći broj populacija u ovom momentu je daleko ispod tog nivoa. Najviši nivo do sada postignut je oko 10 odsto“, rekla je Kisić Tepavčević.

Prema njenim rečima da li će taj stepen rasti zavisi od svih pobrojanih faktora.

„Siguno je da kako bude jačao kolektivni imunitet virus će slabiti. To je naš odbrambeni štit protiv svih zaraznih bolesti, pa i ove. Ne ide tom brzinom koju bi svet voleo, ali dosta smo jači nego što je bilo na početku godine“, istakla je ona.

Gojković: Građani će tačno znati sa kakvim kvalitetom vakcine raspolažemo

Kada je u pitanju potencijalna vakcina, Gojković je rekao da je to jedan od načina da izađemo iz ove situacije i dodao da će građani tačno znati sa kakvim kvalitetom vakcine raspolažemo.

„Svaka vakcinacija mora da prođe stručne komisije Ministarstva zdravlja i RFZO i sa takvim stvarima Republika Srbija se neće igrati „, rekao je Gojković i dodao da će Srbija na sve načine pokušati da građanima priušti one što je najbolje za njih.

Doktorka Kisić Tepavčević je dodala da se u ovom trenuku 168 vakcina nalazi u različitim fazama ispitivanja, a da se šest nalazi u trećoj fazi kliničkog ispitivanja.

Podsetila je da to jeste poslednja faza, ali da može dugo da traje.

„Dug je put od treće faze kliničkog ispitivanja do krajnje registracije i primene. Vakcina je, u svakom slučaju, nešto čemu se svi radujemo i nadamo se da će nam što pre biti dostupna“ rekla je Kisić Tepavčević.

Na jesen će biti na raspolaganju oko pola miliona vakcina protiv sezonskog gripa

Na pitanje da li će za predstojeću sezonu gripa biti nabavljeno više vakcina nego prošle godine s obzirom da se očekuje ukrštanje sa koronavirusom, Kisić Tepavčević je istakla da je zbog velike zainteresovanosti građana za vakcinaciju i prethodnih godina povećavan broj doza koje su nabavljane.

„Pre dve godine smo imali 250.000 doza, 300.000 prošle godine. Zbog velike zainteresovanosti koja vlada za vakcinaciju mi smo u januaru planirali veću količinu za predstojeću sezonu i ugovorili 350.000 vakcina. Uz Torlakove vakcine imaćemo oko pola miliona“, rekla je doktorka.

Izvor: Insajder

Reklame