Foto: pravoslavlje.net
Reklame

Praznik rođenja Presvete Bogorodice spada u red najvećih Crkvenih praznika.

U narodu je ovaj praznik poznati i kao Mala Gospojina, Mala Gospođa ili Mala Bogorodica – a praznik su oduvek posebno uvažavale žene.

Presveta Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu i njegovim precima, bila je od carskog roda Davidovog, a po majci i njenim precima, od roda prvosvešteničkog.

Kada dođe vreme, starica Ana rodi kćer, kojoj nadenu ime Marija, što znači visoka ili gospodareća. Praznik rođenja Presvete Bogorodice se praznuje 8. septembra. Ne zna se tačno od kada se ovaj praznik praznuje.

Na ikoni se događaj rođenja Svete Djeve Marije predstavlja tako da majka Ana leži na postelji, novorođena Marija u kolevci, a okruženi su mnogim srodnicima.

Običaji i narodna verovanja

Jesenje svadbe počinjale su od Male Gospojine.

U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vreme kada se počinjalo sa oranjem i setvom ozimnih useva.

U to vreme, priređivane su i razne stočarske svečanosti. Veruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna lekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cele godine ostati sveža pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.

Na Malu Gospojinu u mnogim našim naseljima održavaju se sabori, zavetine, preslave, molitve i litije. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju Krsnu slavu.

Mala Gospojina u Šumadiji smatra se velikim praznikom i slavom. Domaćini koji ne slave slavu, odlaze sa porodicom svečano obučeni na raznorazne i mnogobrojne sabore i vašare, koji se održavaju oko crkava, odnosno u crkvenim portama. Ovaj dan je dobar za održavanje svadbi i veridbi. U Glamočkom polju održava se veliki stočni vašar. Bjelopoljci ovaj dan slave kao dodatak glavnoj slavi, preslavljaju Gospojinu, tako da se sprema nešto skromnije posluženje za goste.

Najveći vašari u Srbiji su u Negotinu i Šapcu, s tim što vašar u Negotinu ima vrlo dugu tradiciju. Preko 150. godina neprekidno, praznuje se Mala Gospojina, velelepnim narodnim saborom.

Ovaj sabor je jedinstven po mnogo čemu, a najpoznatije je tzv. „zauzimanje mesta“. Odmah po Velikoj Gospojini seljaci iz Negotinske krajine doteraju kola i parkiraju ih na vašarištu. Nekad su to bila kola sa arnjevima, a danas su i kamp prikolice. U njima obično ostave nekog dedu ili babu da ih čuva, a oni sa čitavim porodicama dolaze par dana pred Gospojinu. Tu spavaju, hrane se, primaju goste i oblače se za „izlazak na vašar“. Mnogi brakovi su ugovoreni u ovoj najvećoj privremenoj i pokretnoj varoši u Srbiji.

LJudi iz ovog kraja, ma gde radili u Evropi, smatraju za obavezu da dođu i uzmu učešća na ovom vašaru.

Izvor: pravoslavlje.net

 

Reklame