Foto: Pixabay
Reklame

Kada bi se oformio žiri koji bi birao lepoticu zime, jednoglasno bi nominovao pahuljicu kao mis vode u čvrstom stanju. U želji da što duže uživamo u njenoj lepoti dok je čuvamo na rubu šala ili na vrhovima rukavica, ona iščezne od toplote našeg daha ili se misteriozno utopi u vunu. Njenu velelepnost najbolje opisuje fizika.

1. Kada nastanu, sve pahulje su iste. Postaju drugačije jedna od druge, tek onda kada se upute ka tlu. Vetar ih formira, a transformacija oblika traje sve dok ne dodirnu površinu.

2. Prosečna pahuljica krije u sebi 180. biliona molekula vode.

3. Kristali snega imaju uvek šestostranu simetriju. Najređi su dvanaestosimetrični koji imaju najnepravilniji i najčudniji izgled.

4. Profesori su nas lagali u školi: većina pahuljica ne izgleda onako čipkasto ukrašena kako ih deca u vrtiću isecaju od papira. Pahuljice su najčešće grudvice takvih savršenih simetričnih kristala slepljenih zajedno.

5. Sneg je mineral, isto kao i dijamant i so.

6. Sneg može padati pri bilo kojoj temperaturi ispod nule. Obično se smatra da ne pada kada je temperatura ispod -30 Celzijevih stepeni. Ali, zabeleženo je padanje snega i pri temperaturi od -41. Naime, može padati sneg i na veoma niskim temperaturama vazduha ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje vazduha. Tačno je da sneg najčešće pada na temperaturi vazduha oko 0 stepeni jer topliji vazduh obično ima više vlage.

7. Kristal snega može biti 50 puta širi nego što je debeo.

8. Do sada su naučnici zabeležili barem dve planete na kojima pada sneg. Reč je o Marsu i Veneri. Kad govorimo o Marsu, sonda Mars Lander uspela je snimiti kako na Marsu pada sneg, i brzo nestaje u dodiru s površinom.

9. Na Veneri, pak, također pada snijeg ali od čega se sastoji trenutno nije poznato.

10. U sredini svakog kristala nalazi se čestica prašine, koja može da bude od vulkanskog pepela do čestice iz svemira.

11. Sneg koji je tek pao je 90-95 odsto ispunjen vazduhom i dobar je izolator.

12. Snežna oluja sa vidljivom munjom je retka. Neki naučnici smatraju da munju proizvodi sneg koji je van domašaja oka. Kristali leda se sudaraju u oblacima i stvaraju elektricitet.

13. Prema Ginisovoj knjizi rekorda najveća pahuljica je pala 1887. godine u Fort Keogu u Montani, i bila je veličine 38 centimetara.

14. Sneg ponekad može biti crven, žut ili crn, verovatno zbog mešanja sa polenom ili prašinom.

15. Ako vas egzotičan izgled crvenog snega namami da ga okusite, nemojte to raditi. Iako miriše na lubenicu, miris i boja potiču od posebne vrste alge, koja živi u ledu.

16. Najbelje mesto na svetu je, osim na polovima, Valdez na Aljasci. Tamo u proseku padne 828 centimetara snega svake godine.

17. Na polovima u stvari i ne pada puno snega, već je to uglavnom stari sneg koji je podignut i nošen vetrom.

18. Na Antarktiku, čvrst i ravan sneg reflektuje zvučne talase i prenosi ih kilometrima daleko.

19. Rene Dekart (Rene Descartes) se čak bavio i proučavanjem pahuljica! U knjizi Meteori (Les Metéores) 1635. godine dao je precizan opis morfologije kristala snega, koje je posmatrao golim okom. Zaključio je da tako nešto precizno, čovek ne može da stvori.

20. Prvi čovek koji se posvetio fotografisanju pahuljica bio je Vilson A. Bentli (Wilson A. Bently). Počeo je 1885, a završio 1931. godine kada objavljuje katalog Snežni kristali sa 2,000 uslikanih pahulja. Inače, napravio je 6,000 snimaka.

21. Japanski naučnik Ukičiro Nakaja (Ukichiro Nakaya) je prvi posmatrao i proučavao pahuljice sa fizičkog aspekta. Svrstao ih je u 40 kategorija. Takođe, je prvak u tome što je uspeo da proizvede veštačke kristale snega u raznim uslovima.

22. Previše snega može da izludi čoveka. To oboljenje se naziva arktik histerijom, koja se uglavnom vezuje za ljude koji naseljavaju polarne krajeve. Izaziva niz simptoma, među kojima su i eholalija – besmisleno ponavljanje reči koje su oboleli načuli ili im se učinilo da su čuli, kao i trčanje po snegu potpuno goli.

23. Ne verujte urbanoj legendi da Eskimi imaju stotine naziva za sneg. Lingvisti kažu da oni imaju mnogo različitih dijalekata i mnogo načina na koji tumače reči, pa bi se to moglo uporediti sa brojem reči za ljubav kod svih Evropljana.

Opusteno.rs

Reklame