Foto: Pixabay / Bru-nO
Reklame

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave praznik Preobraženja Gospodnjeg. Brojni običaji i narodna verovanja vezana su za ovaj praznik, a jedno od najpoznatijih je verovanje da se sutra „preobražava“ i gora i voda.

Prema rasprostranjenom verovanju, na Preobraženje ne valja preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti dremljiv i krmeljiv.

Foto: Dejan Antonijević

Na Preobraženje se preobražava i list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda postaje hladnija, pa nije za kupanje.

Nije dobro ni da neko tog dana plače, niti valja da ljudi ceo dan u kafani provedu – da im ne pređe u naviku i ne postanu zgubidani i raspikuće.

Pošto je avgust i voćni mesec, kušanje svakog prvog roda voća, po starom lepom običaju i duševnom narodnom poimanju, valjalo je sa nekim podeliti.

U nekim krajevima rano grožđe se najpre nosilo u crkvu, a u Popovom polju kod Trebinja mnogi neće prije okusiti grožđa dok ne “okuse tog blagoslovenog”.

Foto: Printscreen / Facebook

U okolini Boljevca na Preobraženje su brani lešnici i preko cele godine čuvani za lek, kad nekoga gadno zaboli uvo. Verovalo se da će, kada se bolesniku daju takvi lešnici da ih pojede, on ozdraviti.

U Negotinskoj krajini su domaćini u svitanje odlazili u svoje vinograde i iz puške streljali suncokrete prilikom izgreva sunca – da se “seme njegovo raspe po svemu vinogradu”. U boljevačkim selima su glavu (cvet) suncokreta (sunčogleda), probušenog kuršumom, čuvali za lek od probadi i glavobolje.

Foto: Pixabay / jill111

U Gruži su na Preobraženje žene deci vezivale crvenim koncem paricu oko vrata ili na kapu kačile desnu šapu od krtice – da ih od uroka čuvaju.

Bio je običaj u homoljskim selima da na Preobraženje žene i devojke ustaju pre sunca i “pomalo porade od svakog ženskog rada”, jer se verovalo da će ih Bog preobrnuti (preobraziti) da budu vredne, a posle ne rade ništa ceo bogovetni dan.

Preuzeto: Iz knjige “Nenačeta voda” Praznici i običaji u Srba – za početnike, autor Dragovan Laza Lazarević.

 

 

Reklame